Pod nazivom „Zlato zlatu” u Zagrebu su u petak premijerno predstavljeni iznimni rezultati istraživanja Gomile u Jalžabetu, jednog od najbolje očuvanih i najvažnijih nalazišta željeznog doba u srednjoj Europi. Predstavljanje je u Hrvatskom institutu za povijest, u zlatnoj dvorani palače Vojkffy-Paravić organizirano na poseban način, kao drugačije interpretiranje nalaza, među kojima su i luksuzni predmeti od zlata i jantara. Uz priču o materijalima koji su fascinirali prapovijesne zajednice od Baltika do Mediterana, predstavljen je i složeni grobni ritual spaljivanja pokojnika i pokopa najistaknutijih članova društva u grobnicama ispod umjetno nasipanih humaka.
Kolika je vrijednost arheološkog nalazišta u Jalžabetu, potvrdili su i premijer Andrej Plenković te ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, a uz njih su na predstavljanju bili župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, predsjednik Županijske skupštine Josip Križanić, načelnik Općine Jalžabet Rajko Solar i drugi uzvanici. „Za Hrvatsku je od posebne vrijednosti što se jedan od najbolje očuvanih i najvažnijih krajolika starijeg željeznog doba u srednjoj Europi nalazi južno od rijeke Drave, u Jalžabetu i obližnjem Martijancu. Jalžabetskim prostorom dominirala su dva grobna humka u kojima su stručnjaci prepoznali posljednja počivališta halštatske aristokracije, a pronađeni su luksuzni nalazi, rijetki predmeti od zlata i jantara koji su primjerci vrhunskog umjetničkog obrta iz tog vremena. To pokazuje da su ljudi koji su tada živjeli na ovim prostorima već bili razvili mnoge tehnike i vještine, čiji smo mi danas daleki baštinici. Ti su materijali tisućljećima bili zastrti slojevima zaborava i tonama pjeskovite podravske zemlje. No danas je pred istraživačima znanstveni izazov temeljitog upoznavanja prapovijesnog društva, davnih života i vjerovanja, u čijem je središtu događaj, svečani pogreb vladara za kojega je podignuta jedna od najvećih grobnica te vrste u Europi, Gomila u Jalžabetu” – rekao je premijer Plenković.
Ministrica Obuljen Koržinek također je naglasila važnost ovog nalazišta. – Kad su 2016. godine počela istraživanja, odmah se vidjelo da se radi o spektakularnom nalazu. Ono što je pronađeno i što je danas prezentirano svjedoči o minucioznom radu arheologa. Ovaj projekt je dio šire mreže nalazišta iz željeznog doba i nadamo se da ćemo osigurati sredstva da se ide u „in situ“ prezentaciju uz arheološki park – rekla je ministrica Obuljen Koržinek.
Župan Stričak je podsjetio da je područje Varaždinske županije bogato arheološkim lokalitetima i kulturnim dobrima. „Varaždinska županija na znanstvenim temeljima želi graditi budućnost i očuvati prirodna i kulturna dobra u što izvornijem obliku te sve to prezentirati hrvatskoj, europskoj, ali i svjetskoj javnosti, kako bi se što više ljudi moglo diviti bogatstvu koje imamo. Uz Gomilu u Jalžabetu, među najvrjednijim lokalitetima su špilja Vindija, arheološka nalazišta iz doba Rimljana u Varaždinskim Toplicama i Ludbregu, srednjovjekovne utvrde kao što su Grebengrad i Čanjevo, a uz njih najljepši hrvatski dvorci Trakošćan, Šaulovec, Stari grad Varaždin. Županija obiluje i prirodnim bogatstvima, a najveću planinu na sjeveru Hrvatske, Ivančicu, namjeravamo proglasiti parkom prirode. Sva ta kulturna i prirodna dobra su nam dobra podloga za razvoj turizma. Upravo zato će dvorac Šaulovec postati sjedište Europskog centra za darovite, čime ćemo spojiti znanost, kulturu, okoliš i turizam” – rekao je župan Stričak.
Predsjednik Županijske skupštine Križanić je nalazište u Jalžabetu nazvao prevrijednim, čega su, naglasio je, bili svjesni od prvog trenutka. „Potvrdilo se da je to nešto veliko, ne samo unutar općine Jalžabet, Varaždinske županije, Republike Hrvatske, nego na svjetskoj razini. Sigurno je da ćemo napraviti prezentacijski centar i ne samo da će biti glavna atrakcija za Varaždinsku županiju, za naš kraj, nego i prvorazredna priča za svakog putnika koji dođe, a da ne govorim o organiziranim turističkim posjetima. Ovo je sigurno dragulj čije smo važnosti tek sad doista svjesni” – rekao je Križanić.
Jedan od najvrednijih primjera prapovijesne grobne arhitekture tog tipa u cijeloj Europi opisao je dr. sc. Saša Kovačević, viši znanstveni suradnik Instituta za arheologiju. „Pokretni nalazi koji su počeli pristizati iz konzervatorskih radionica govore o iznimnom utjecaju, moći i bogatstvu vladajućeg sloja istočnohalštatske kulture sredinom 6. stoljeća prije Krista. Zanimljivo da je jalžabetski kralj zapravo zadnji u nizu vladara koji su ovdje vladali, jer nakon toga dolazi do kraha i njihova civilizacija potpuno nestaje. Završili smo istraživanja ogromne krepide, popločenog platoa na kojem leži grobna komora, i sada je trenutak da se ide u prezentaciju ovog vrijednog nalazišta” – naglasio je Kovačević.
Predstavljanje rezultata istraživanja Gomile organizirali su Hrvatski restauratorski zavod, Institut za arheologiju i Hrvatski institut za povijest.
