Varaždin ima 20 javnih skloništa

Uzimajući u obzir ozbiljnost i razvoj situacije u ratom zahvaćenoj Ukrajini te prijetnje nuklearnim napadom Civilna zaštita Grada Varaždina, pojačat će aktivnosti u vezi upravljanja javnim skloništima i dodatno ažurirati postojeće podatke o javnim skloništima u gradu Varaždinu. U gradu Varaždinu nalazi se ukupno 20 skloništa koja se vode kao javna skloništa, koja su građena u opsegu zaštite kao „Osnovna zaštita“ i otpornosti 100-300 kPa sukladno Pravilniku o tehničkim normativima za skloništa. Ta skloništa su projektirana za prihvat ukupno 3950 osoba.

Osim skloništa koja su okarakterizirana kao javna skloništa, na području Varaždina nalaze se i skloništa u vlasništvu-sklopu trgovačkih društava, kao npr. Elektra, Termoplin, Derma d.d., MIV Varaždin, Vindija, Koka, Zagrebačka banka (Kapucinski trg), Gumiimpex, Wachem, zatim u Domu umirovljenika Varaždin, Opće bolnice Varaždin, IV. OŠ Varaždin i II. OŠ Varaždin (ne završeno), Dj. vrtić Varaždin Gortanova, Geotehnički fakultet, zgrada uz Državni arhiv.

Većina javnih skloništa je u relativno dobrom stanju te se u vrlo kratkom vremenu mogu staviti u funkciju. U pojedinim javnim skloništima građani su uredili svoja spremišta, te neka od javnih skloništa nisu prikladna za smještaj. Potrebno je razlikovati skloništa koja su predviđena za smještaj građana u slučaju nuklearnog napada i skloništa koja su namijenjena stanovništvu u slučaju napada konvencionalnim oružjima.

U cilju smirivanja situacije i sprječavanja bilo kakve panike procjenjuje se da za sada ne postoje razlozi zbog kojih bi se građani Varaždina trebali osjećati ugroženim te ne postoje uvjeti i razlozi za bilo kakve izvanredne aktivnosti. Stožer Civilne zaštite Grada Varaždina i dalje će pratiti razvoj situacije te djelovati u koordinaciji sa napucima Vlade, ministarstva, ravnateljstva CZ-a i drugim odgovornim, nadležnim tijelima.

Vjerujemo da je i na državnoj instanci uslijed nastale situacije prepoznata potreba da se uspostavi dodatna regulativa i protokoli upravljanja skloništima, a koji su nakon 2015. godine donošenjem novog Zakona o sustavu civilne zaštite prestala važiti, a što bi uvelike pomoglo pri upravljanju skloništima.