Bila bi svakako nepravda da se u povijesnu galeriju poznatih varaždinskih likovnih umjetnika, na čelu s Miljenkom Stančićem, ne uključi i Aleksandrina Pascuttini, i to navlastito kao samosvojna grafičarka. Naime potkraj 60-tih i početkom 70-tih godina prošloga stoljeća, mlada se umjetnica nametnula i meritornoj likovnoj kritici cijelim opusom grafičkih djela izvedenih u kombiniranim tehnikama dubokog tiska.
Moglo se to, među ostalim čuti prilikom otvorenja pomalo neuobičajene ali zanimljive izložbe u ponedjeljak 26.4. u Centru za mlade i nezavisnu kulturu – P4 i to u organizaciji Filmsko-kreativnog studija VANIMA i ogranka Matice Hrvatske Varaždin. Riječ je o izložbi grafika i gvaševa Aleksandrine Pascuttini koja je preminula prošle godine. Iako je njena smrt prošla neopaženo osim manje-više u obiteljskom krugu, zahvaljujući znatiželji i ljubavi njenog nećaka i nećakinje na tavanu obiteljske kuće u Varaždinu je pronađeno nekoliko njenih slika, crteža i grafika. Njeni radovi, mahom grafike nastale šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a svojom likovnom svježinom, snagom pokreta i ritmom izvanprosječni su, ne samo u varaždinskim već i u hrvatskim likovnim krugovima uopće.
Aleksandrina Pascuttini rođena je u Varaždinu 1938. godine. Nakon varaždinske Gimnazije, pohađala je Likovnu Akademiju u Beogradu, gdje je 1966. godine i diplomirala. Postdiplomski studij, smjer grafika završila je 1968. godine. Cijenjena mlada grafičarka, članica tzv. Beogradskog grafičkog kruga, izlagala je na više izložbi, a za jednu je svoju grafiku svojevremeno dobila i Oktobarsku nagradu. Odlaskom na dvogodišnju specijalizaciju u Düsseldorf, a prilikom svog boravka u Njemačkoj pridružila se bratu, poznatom hrvatskom dirigentu Krešimiru Pascuttiniju koji je tada dirigirao filharmonijom u Ulmu. Svoje je grafike predstavila i na nekoliko izložbi u Njemačkoj. Ranih sedamdesetih godina prošlog stoljeća zauvijek napušta slikarstvo i grafiku i prestaje se ozbiljno baviti likovnom umjetnošću, uz koju ju veže tek povremeni pedagoški rad. Kako Aleksandrina ne bi živjela tek u sjećanjima dijela svoje obitelji i poznanika kojih je danas sve manje, organizatori su odlučili ispraviti tu nepravdu i upriličiti joj spomen izložbu. Okupljenim Varaždincima, obratili su se predstavnici organizatora i to u ime varaždinske VANIMA Hrvoje Selec koji je autor postava izložbe, te inicijator i autor uvodnog teksta u prigodnom katalogu, Srećko Lebinec, te predsjednik ogranka Matice Hrvatske Varaždin, književnik i likovni kritičar Ernest Fišer koji je za ovu izložbu izabrao tridesetak grafika. Varaždinski je gradonačelnik Ivan Čehok, otvarajući izložbu podržao inicijativu organizatora, zahvalivši istovremeno predstavnicima obitelji, nećakinji Vesni Pascuttini-Juraga i Borisu Pascuttiniju koji su nekoliko grafika Aleksandrine Pascuttini odlučili pokloniti varaždinskom gradskom muzeju čime je obogaćen muzejski fundus likovnih djela.
Ovom izložbom važnom ne samo za Varaždin, već značajnom za hrvatsku likovnu povijest uopće, nakon kratke stanke VANIMA nastavlja program Podrum ponedjeljkom. Izložba će biti dostupna zainteresiranoj javnosti do 8. svibnja i to radnim danom od 10 do 14 sati uz pridržavanje epidemioloških mjera.
