Ptice bregunice najbrojniji su, ali i najbučniji stanari strmih obala rijeke Drave. Ove male i vitke vrste lastavica strogo su zaštićene, a iznimno su korisne u reduciranju broja kukaca jer se hrane komarcima i drugim insektima. Međutim, tih ptica je u Varaždinskoj županiji i drugim dijelovima Hrvatske sve manje zato što teško pronalaze strme obale na kojima se mogu gnijezditi.
Upravo zato je na području Općine Cestica uzvodno od Ormoškog jezera, na lokaciji poznatoj pod nazivom “Amerika” održana volonterska akcija čišćenja strme riječne obale. Organizirala ju je Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Varaždinske županije u suradnji sa Sportskim ribolovnim klubom Općine Cestica 1995. Sve se odvijalo u sklopu europskog projekta LifelineMDD – Protecting and restoring ecological connectivity in the Mura-Drava-Danube river corridor through cross-sectoral cooperation, na kojem je Javna ustanova partner. „Akciju čišćenja smo održali na lokaciji koja se nalazi unutar zaštićenog područja Regionalnog parka Mura – Drava, ujedno i UNESCO Prekograničnog rezervata biosfere Mura – Drava – Dunav, a za koju imamo podatak o nekadašnjem gniježđenju bregunica. Očišćeno je 100-tinjak metara strme obale s ciljem da bregunice lakše pronađu pogodno mjesto za gniježđenje. Cilj volonterske akcije ujedno je povećati svijest stanovništva o važnosti bregunica i ostalih ptica vezanih uz karakteristične tipove riječnih staništa, koje bi zbog smanjenja brojnosti uskoro mogle nestati iz naših krajeva” – rekla je ravnateljica Javne ustanove Priroda Sanja Kopjar.
Vrijedni volonteri su obalu uređivali ručno, uz pomoć alata. Očistili su gornji, pjeskoviti sloj i uklonili nepotrebnu vegetaciju s obale, a kako bi bregunice mogle lakše pronaći pogodno mjesto za gniježđenje. Ove ptice žive u kolonijama u kojima je često od nekoliko stotina do čak nekoliko tisuća parova.
Zahvaljujući volonterima, u cestičku “Ameriku” ovoga bi se proljeća mogla vratiti nevjerojatna gužva i buka, kakva vlada na vrhuncu gniježđenja – ptice tada gotovo neprekidno ulijeću i izlijeću iz gnijezda. „Bregunice se najčešće gnijezde u gornjem dijelu strme, erodirane obale, jer strmina i nedostupnost za njih znače zaštitu od grabežljivaca. Ovakva staništa mogu opstati samo uz prisustvo prirodne riječne dinamike i stalne erozije obale, što zbog značajnijih zahvata u gornjem toku Drave više nije slučaj. Obrastanje strmih obala vegetacijom sprečava kolonizaciju bregunica, zbog čega su ovakve akcije iznimno važne. Zahvaljujem svim volonterima koji su vrijedno čistili obale Drave” – istaknula je Sanja Kopjar.
Dodajmo da sezona gniježđenja počinje u proljeće, kada bregunice počinju bušiti rupe kljunom, nogama i krilima. Prvo počinje mužjak i kad dosegne 30-ak centimetara, počinje pjevati i letjeti oko otvora, nadajući se da će privući ženku. Kad uspije, zajedno nastavljaju bušiti tunel, često i metar dužine. Na kraju tunela nalazi se kuglasto proširenje s gnijezdom, obloženo perjem, travkama i grančicama. U njega ženka polaže od četiri do šest bijelih jaja na kojima sjedi oko dva tjedna, a kad se ptići izlegnu, roditelji ih hrane još tri tjedna. Mladi tad izlijeću van i roditelji se brinu za njih još neko vrijeme, a mogu i dalje noćiti u rupama. Svake godine bregunice u obali kopaju nove rupe, jer stare su pune parazita.
