Veliki rođendan male špilje Vindije obilježen je u Županijskoj palači koja je ugostila Srijedu u Muzeju, popularni program Gradskog muzeja Varaždin. Zanimljiva predavanja održana su 13. studenoga, točno na 60. obljetnicu zaštite špilje Vindije kao paleontološkog spomenika prirode.
– Čestitam veliku obljetnicu i hvala vam na organizaciji ovoga događanja. Špilja Vindija ima ogromnu važnost, ona je vrhunski lokalitet bitan za svjetsku znanost i jedan od najvažnijih paleolitičkih lokaliteta u Europi i svijetu – istaknuo je prof. dr. sc. Ivor Karavanić s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji već 30 godina znanstveno proučava špilju Vindija.
Otkrio je da je špilja Vindija u središte svjetske znanosti dospjela još 80-ih godina 20. stoljeća, a najnovija istraživanja ponovno su je stavila u fokus znanstvenika iz cijeloga svijeta.
– Zadnjih godina fokus istraživanja je na genetici. Genom neandertalaca je rekonstruiran uglavnom zahvaljujući nalazima vindijskih neandertalaca, a profesor Svante Pääbo s Max Planck instituta, koji je vodio ta istraživanja, dobio je 2022. godine Nobelovu nagradu. Međutim, Vindija je i prije toga bila izuzetno bitan lokalitet. Nalaze neandertalaca je pronašao akademik Mirko Malez, a prvi radovi objavljeni su još 1975. godine. Nakon toga za samu špilju počinje veliki interes međunarodnih znanstvenika, napose američkih paleantropologa. Početkom 80-ih godina u američkim antropološkim časopisima izlaze radovi koji su špilju Vindiju stavili u središte svjetske znanosti – naveo je prof. Karavanić i pojasnio:
– S obzirom da su vindijski neandertalci različiti od, recimo, krapinskih, moderniji su, oni tada postaju jedno od uporišta za tzv. model regionalnog kontinuiteta, odnosno multiregionalnu evoluciju. Krajem 80-ih na temelju tih i drugih nalaza američki antropolog Fred Smith postavlja asimilacijski model, koji govori o izmjeni gena između neandertalaca i modernih ljudi. Upravo to su potvrdila i najnovija istraživanja paleogenetike.
Međutim, špilja je izuzetno bitna i u arheološkom smislu.
– Vindija je treći lokalitet na kojem je primijenjena metoda stabilnih izotopa za dokazivanje prehrane neandertalaca i pokazalo se da su jeli velike količine mesa, što znači da su morali loviti. Naime, do tada nije bilo sigurno jesu li lovili ili većinom lešinarili. Nadalje, Vindija je u arheološkom smislu bitna zato jer imamo neandertalce u asocijaciji s oruđima koja proizvode moderni ljudi. Još uvijek je velika zagonetka li to zato što su se moderni ljudi i neandertalci sreli ili je došlo do geoloških poremećaja unutar slojeva. Postoji i niz drugih elemenata po čemu je Vindija bitna. Primjerice, nedavno smo dokazali da su neandertalci u Vindiji stari oko 45.000 godina, a u tom vremenu već imamo rane moderne ljude na prostoru jugoistočne i srednje Europe. Zadnji neandertalci u Vindiji preklapaju se s dolaskom modernih ljudi u Europu – rekao je prof. Karavanić.
Ova 2024. godina je po mnogočemu obljetnička za špilju Vindiju, napomenula je Sanja Kopjar, ravnateljica Javne ustanove Priroda Varaždinske županije.
– Na današnji dan prije 60 godina tadašnji Zavod za zaštitu prirode donio je rješenje kojim je Vindija postala paleontološki spomenik prirode. Uz to imamo niz drugih značajnih obljetnica, 30 godina od proglašenja preventivne zaštite Vindije kao arheološkog nalazišta, odnosno zaštićenog kulturnog dobra, a tu su i dvije velike obljetnice vezane uz istraživače, 50. godišnjica smrti Stjepana Vukovića i 100. godišnjica rođenja Mirka Maleza. Vindija je uvijek bila lokalitet na kojem je bila izuzetno važna suradnja institucija vezanih uz zaštitu prirodne i kulturne baštine, koja se nastavlja i danas. U proteklih nekoliko godina pokrenute su brojne aktivnosti, među kojima je i izrada konzervatorskog elaborata o svim dosad provedenim istraživanjima te izrada projektno-tehničke dokumentacije za dodatnu zaštitu ulaza i uređenje dijela unutrašnjosti špilje Vindije. Pokrenute su i aktivnosti vezane uz projektiranje interpretacijskog centra u Donjoj Voći, što bi u skoroj budućnosti trebalo doprinijeti primjerenoj zaštiti i interpretaciji vrijednosti špilje – istaknula je Sanja Kopjar.
U aktivnu zaštitu i očuvanje špilje uključeno je Ministarstvo kulture i medija putem konzervatorskog odjela u Varaždinu. – S arheološkog aspekta je posebno važno istaknuti da su preostali neiskopani sedimenti u Vindiji danas od neprocjenjivog značaja kao jedini svjedoci velikog dijela prošlosti života koji se odvijao u špilji i oko nje. Jedinstveni su u ovom dijelu Hrvatske, ali i na području središnje Europe. Na tom nalazištu može se pratiti slijed materijalnih kultura od srednjeg paleolitika kroz prapovijest, razdoblje rimske dominacije, pa sve do početka 9. stoljeća – rekla je dr. sc. Vesna Pascuttini Juraga, voditeljica Područnog odjela za konzervatorske poslove Ministarstva kulture i medija.
Sve predavače i posjetitelje pozdravio je ravnatelj Gradskog muzeja Varaždin Miran Bojanić Morandini, dok je moderator događanja bio upravitelj Zavoda za znanstveni rad HAZU-a dr. sc. Vladimir Huzjan. O špilji Vindiji su, uz prof. dr. sc. Karavanića, Sanju Kopjar te dr. sc. Pascuttini Juraga, govorile kustosice Arheološkog odjela Gradskog muzeja Varaždin Mia Košćak i Lovorka Štimac-Dedić.
