“- Jedan od najznačajnijih čimbenika koji su zaslužni za veliku bioraznolikost RH su naše šume, koje prekrivaju skoro polovinu kopnene površine, a specifične su po svojoj prirodnosti. Za očuvanje te prirodnosti zasluge ponajprije pripadaju šumarskom sektoru i stručnjacima koji već više od 250 godina prakticiraju održivo gospodarenje uz prirodnu obnovu. Takav način gospodarenja, koji najprije uvažava stanišne uvjete i uz njih vezane klimatogene šumske zajednice predstavlja jedno od rješenja za prilagodbu klimatskim promjenama. To su i u EU prepoznali pa takav način gospodarenja nazivaju bliskim prirodi („close to nature“)” – rekao je mr. sc. Miljenko Županić na tribini održanoj u Lepoglavi u organizaciji Saveza udruga privatnih šumovlasnika Varaždinske županije.
Sudionici skupa poručuju i upozoravaju da novi strateški dokumenti doneseni u sklopu EU zelenog plana ne prepoznaju važnost održivog gospodarenja već prednost daju zaštiti prirode tj. bioraznolikosti. Time se narušava ravnoteža te se u drugi plan stavljaju društvene i ekonomske sastavnice održivosti što će imati negativne učinke kako na vlasnike šuma tako i na cijeli lanac vrijednosti u šumarskom sektoru.
-Novi strateški dokumenti Strategija EU-a za biološku raznolikost do 2030. i Strategija EU-a za šume do 2030., nastavljaju s takvim pristupom prema kojem će se u državama s velikim udjelom prirodnih šuma, kao što je RH, zabraniti ili ograničiti gospodarske aktivnosti u šumama. To će uz negativan utjecaj na šumarstvo i povezane industrije, koje su većinom vezane uz ruralna područja, dovesti do dodatne depopulacije. Posebno se to odnosi na Strategiju za šume za koju su većina država članica EU u kojima je šumarstvo značajna gospodarska grana, zaključili da njezina provedba ugrožava dugoročnu održivost europskih šuma i šumarstva. Zato traže reviziju te strategije uz poštivanje zahtjeva kao što su: uvažavanje dosadašnjih postignuća vlasnika i upravitelja šuma, poštivanje stručnosti i kompetencija, stvaranje šuma za budućnost, i dr. koji su navedeni u Bečkoj deklaraciji – istaknuo je mr. sc. Zdenko Bogović, predsjednik Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika.
Provedba mjera iz tih dokumenata još nije započela, no u RH se već provode mjere zaštite prirode u području ekološke mreže Natura 2000, koja u RH pokriva 37 posto kopnene površine, a od toga cca. 1 mil. ha su šume (50 posto). Po najnovijim pravilnicima MINGOR-a sukladno Direktivama o pticama i staništima, u prosjeku se zabranjuje tj. smanjuje obim sječe za 30 posto. Time će se u narednim godinama značajno utjecati na tržište drvnih sortimenata te će zbog nedostatka sirovine sigurno doći do otpuštanja radnika i zatvaranja pojedinih poslovnih subjekata.
Predstavnici udruga koje okupljaju privatne šumovlasnike upozoravaju da se održivo gospodarenje šumama u RH temelji na stručnom i odgovornom gospodarenju šumama i šumskim zemljištima. Takvim gospodarenjem održava se stabilnost šumskog ekosustava i biološka raznolikost te dostupnost drvne sirovine uz optimalno ispunjavanje ekološke, gospodarske i društvene funkcije šuma te s njime treba nastaviti jer je dokazano da pozitivno utječe na sve tri sastavnice održivog razvoja.
Uz sve navedeno postoje i zaštićena područja prema našem Zakonu o zaštiti prirode, koja opet donose posebna ograničenja vlasnicima zemljišta. S obzirom na nedavno pokrenutu inicijativu osnivanja parka prirode na području sjevera Hrvatske, izraženo je veliko nezadovoljstvo vlasnika šuma i ostalog zemljišta jer se u medijima prenosi kako su incijatori osobe s tog područja što je netočno već su isti političari koji se koriste populističkim metodama. Nitko ne spori da predmetno područje sjevera Hrvatske izuzetno krasi biološka i geološka raznolikost, ali je isto tako nepobitno da je to područje od davnina gusto naseljeno i da su ti ljudi koji tamo žive, a ujedno su i vlasnici tih zemljišta, očuvali tu raznolikost.
To je razlog zašto iskazujemo sumnju u prednosti koje bi zaštita tog područja pružila žiteljima, a pogotovo ako se u obzir uzmu i ograničenja u svim granama gospodarstva i života koje takva zaštita povlači za sobom. Osim ograničenja u korištenju zemljišta, zaštićena područja u pravilu postaju i nepovoljna za bilo kakve gospodarske investicije jer se zahtijevaju posebni administrativni postupci prilikom izdavanja dozvola koji uvjetuju provedbu posebnih studija utjecaja na okoliš – upozorio je Miljenko Županić, tajnik Saveza udruga privatnih šumovlasnika Varaždinske županije.
S tribine je poslana poruka da bi bilo bolje sve te financije usmjeriti na poticanje tradicionalnog gospodarenja šumama i poljoprivrednim zemljištem kojim bi se vratio specifični izgled krajobraza tog područja, a samim time i očuvala raznolikost. Za očuvanje prirodnih vrijednosti potrebno je aktivno gospodarenje, a ne zaštita s raznim zabranama i ograničenjima!
