Saborski zastupnici Žarko Tušek, predsjednik Odbora za gospodarstvo, Siniša Jenkač, član Odbora za poljoprivredu, i Željko Pavić, član Odbora za gospodarstvo, prisustvovali su Interparlamentarnoj konferenciji o strateškoj gospodarskoj autonomiji Europske unije u Parizu. Riječ je o konferenciji u sklopu francuskog predsjedanja Vijećem Europske unije u organizaciji Senata i Narodne skupštine koja naglasak stavlja na tri strateške teme; autonomiju u industrijama budućnosti, energetskom sektoru na primjeru rijetkih metala i izazovima europskog prehrambenog suvereniteta. S obzirom na ovisnost Europske unije o ostatku svijeta, fokus konferencije je rasprava o europskoj strateškoj autonomiji, osiguravanju potpore za nastanak novih industrijskih aktivnosti, razvoju europskih poduzeća, jačanju otpornosti u lancima vrijednosti kroz raznolika partnerstva, energetskoj tranziciji i povećanju europskog poljoprivrednog potencijala.
Zastupnik Tušek naglasio je da iako je Europska unija početkom 2020. godine usvojila novu industrijsku strategiju koja je zbog posljedica pandemije koronavirusa dopunjena 2021. godine, najnoviji događaji upućuju na to da Europa mora radikalnije djelovati.
– Uz klimatske promjene, upravo je COVID kriza dodatno naglasila nepovoljne socijalne, ekološke, zdravstvene i sigurnosne rizike poslovanja u lancima opskrbe diljem svijeta te prokazala ranjivost gospodarstva – rekao je Tušek dodavši kako će agresija Rusije na Ukrajinu nažalost dodatno produbiti poremećaje u opskrbi određenih ključnih proizvoda.
Svaka kriza, pa tako i ova nameće potrebu za uspostavom strateške autonomije, istaknuo je Tušek, posebno u ključnim proizvodima, uslugama i tehnologijama.
– Poticanje osnivanja industrijskih saveza od strane EU, a čemu se i Republika Hrvatska pridružuje, itekako su prikladan alat za ubrzanje aktivnosti na izgradnji europske gospodarske otpornosti – kazao je zastupnik Tušek pojasnivši kako je riječ o dobroj platformi za privlačenje privatnih ulaganja i stvaranje novih poslovnih partnerstva.
Kako je naglasio, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja pokreće aktivnosti na izradi Nacionalnog plana industrijskog razvoja i poduzetništva za razdoblje 2021. – 2027. u kojoj je industrija prepoznata kao jedan od bitnih segmenata razvoja.
– Nacionalni plan vodit će računa o razvoju poduzetništva i obrta temeljenom na cjeloživotnom učenju, povezivanju obrazovanja i gospodarstva, stjecanju ključnih kompetencija za poduzetništvo, pametnim i čistim tehnologijama – poručio je Tušek zaključivši kako Republika Hrvatska s ciljem stvaranja snažnog i otpornog gospodarstva svesrdno podupire Europsku uniju u otklanjanju pojava narušavanja tržišnog natjecanja.
Saborski zastupnik Jenkač istaknuo je kako iskustva i posljedice dvogodišnje zdravstvene krize, kao i rast cijena energenata i poljoprivrednih troškova traže snažan i solidaran odgovor Europe. S obzirom da su Europski zeleni plan, Strategija od polja do stola i Strategija o bioraznolikosti postavili visoku ambiciju koja zahtijeva transformaciju poljoprivredno-prehrambenog sektora, postoji i bojazan poljoprivrednika o utjecaju ovako visoko postavljenih zelenih ciljeva koju treba shvatiti ozbiljno.
– Zaokret na održivu proizvodnju ima svoju cijenu i neće biti dobro ako istu prebacimo samo na poljoprivrednike, a da im pri tome ne osiguramo prepoznatljivost njihovih proizvoda na tržištu i ne osiguramo potporu koja će ublažiti pritisak ostvarivanja planiranih ciljeva – rekao je Jenkač dodavši kako su Europskoj uniji upravo zbog toga potrebne mjere za krizno upravljanje u sektoru hrane te ambicioznije mjere za rješavanje kriza na tržištu.
S obzirom da su se kratki lanci opskrbe hranom na početku zdravstvene krize pokazali kao najbrži opskrbni put s najmanjim okolišnim otiskom, zaključio je Jenkač, te je lance u budućnosti potrebno nadograđivati, poticati poljoprivrednike na udruživanje, povećavati opseg proizvoda koji se u njima nude te ojačati prepoznatljivost europskih proizvoda.
Da Republika Hrvatska podržava jačanje europske autonomije u opskrbi rijetkim metalima potvrdio je zastupnik Pavić naglasivši kako je potrebno uložiti dodatne napore i sredstva u revitalizaciju rudarstva.
– Potrebni su strateški pristupi, primjerice odgovarajuće skladištenje, kako bi se izbjegli prekidi u proizvodnji i opskrbi. Potrebni su i alternativni izvori opskrbe, kao i bliža partnerstva među dionicima koji se bave kritičnim sirovinama – poručio je Pavić dodavši kako bi trebalo težiti međunarodnim sporazumima koji za cilj imaju osiguravanje visoke razine transparentnosti opskrbnih i trgovinskih lanaca.
Republika Hrvatska kao kratkotrajno rješenje u vezi poremećaja u opskrbi poluvodičima, naglasio je Pavić, vidi jačanje suradnje s Južnom Korejom, Tajvanom i SAD-om.
– Dugoročno, EU će morati raditi na jačanju proizvodnih kapaciteta, te u tom kontekstu Republika Hrvatska pozdravlja prilagodbu okvira za državne potpore za podršku strateškoj autonomiji i podržava smjer najavljenog Akta o čipovima – rekao je Pavić te se osvrnuo i na sigurnost i zaštitu informatičkih sustava i podatkovnih resursa naglasivši kako svi zajedno moraju raditi na uvođenju višestruke aktivne i pasivne komunikacijske opreme.
