Hrvatsko proljeće, odnosno hrvatski kulturno-politički reformski pokret, povijesno je važan događaj za hrvatski narod. Bio je to pokret 70-ih godina prošloga stoljeća čiji je cilj bio dobiti pripadajuća prava Hrvatske u okviru tadašnje Jugoslavije, ostvariti veću samostalnost Hrvatske te se izboriti za poštovanje hrvatskog nacionalnog identiteta.
Povodom obilježavanja 50. obljetnice Hrvatskog proljeća, ogranak Matice hrvatske u Varaždinskim Toplicama organizirao je u petak svečani program koji je počeo predavanjem povjesničara doc. dr. sci. Željka Krušelja.
Hrvatsko je proljeće presudno utjecao na razvoj odnosa unutar bivše države i osiguranje suvereniteta Hrvata u bivšoj državi, kazao je Krušelj. „Ono što je bio apsurd u načinu funkcioniranja te države bilo je to što su se stvari uvijek događale suprotno željama i najavama. Tako se i dogodilo da oni koji su bili žrtve Hrvatskog proljeća, a to je bilo to reformsko rukovodstvo, ono je moralo pasti zato da bi pobijedile ideje Hrvatskog proljeća, u tom smislu da se ostvari ideja o konfederalizaciji odnosa u savezni Ustav iz 1974. koja je bila osnova za priznavanje suverene Hrvatske” – rekao je Krušelj. Dodao je kako, na žalost, nije bilo šanse da oni koji su se izravno borili za to i ostvare svoju ideju. „Smatrani su preopasnima za ideju tadašnje komunističke države, odnosno federalne Jugoslavije, ali oni koji su pobijedili nisu imali nikakvu alternativu nego boriti se za iste te ideje. U tome je, zapravo, najveći apsurd cijele te priče. Mi se moramo i dalje baviti tom temom kako bi vidjeli sve aspekte toga što se dogodilo i da bi to znali kritički valorizirati” – istaknuo je Krušelj.
Predavanje o Hrvatskom proljeću jedan je od programa koje je ogranak Matice hrvatske iz Varaždinskih Toplica uspio organizirati nakon prilično dugo vremena. Naime, zbog pandemije koronavirusa i oni su morali otkazati brojne aktivnosti, a predsjednik Ogranka, Stjepan Juranić, kazao je kako se, unatoč svemu, velika obljetnica ovog značajnog događaja za Hrvatsku morala obilježiti. „I sam sam kao gimnazijalac sudjelovao u tim previranjima u Zagrebu, na Trgu bana Jelačića. Želja mi je bila malo osvježiti tu 1971. godinu s kojom uvijek povezujem i 1990. godinu. Tu se počeo značajnije buditi hrvatski duh i bunt koji se ostvario 90-ih godina osnivanjem hrvatske države i zato sam pozvao našeg povjesničara Željka Krušelja, jednog od petorice kvalificiranih u Hrvatskoj da govori baš o Hrvatskom proljeću.”– rekao je Juranić.
Aktivnostima, odnosno svime onime što rade članovi topličkog ogranka Matice hrvatske gradonačelnica Dragica Ratković vrlo je zadovoljna. „Stalno nastoje motivirati građane da očuvamo našu riječ i promoviramo kulturu, što je i zadaća Matice hrvatske. Bio je to doista veliki događaj kojega trebamo i dalje dostojno obilježavati i sjećati se svih naših velikana koji su zbog svega toga pretrpjeli velike posljedice” – kazala je gradonačelnica Ratković.
Kako ne bi sve ostalo samo na riječima i povijesnim činjenicama, obilježavanju 50. obljetnice Hrvatskog proljeća dodan je i svečani „štih” – u topličkoj župnoj crkvi sv. Martina nakon predavanja održan je koncert na kojem je nastupila Antonia Dunjko – soprano, uz pratnju Edmunda Andlera Borića na orguljama i Igora Mrnjavčića na trubi.