Ljepota, ekološka očuvanost krajolika i biološka raznolikost neprocjenjiva je vrijednost Varaždinske županije. To je prostor na kojem su svoje sigurno okruženje u suglasju s čovjekom našle stotine životinjskih i biljnih vrsta čiju vrijednost u sustavu prostora u kojemu živimo rijetko prepoznajemo ili malo cijenimo. Stanje i na tome polju sve je bolje jer je Varaždinska županija kroz sustavno pomaganje rada udruga koje promiču boravak u prirodi i rade na istraživanju, zaštiti i očuvanju biološke raznolikosti napravila mnogo tako da možemo reći da je na dobrom putu da ljepotu i snagu prirode koju smo posudili od generacija što dolaze da ćemo ostaviti u stanju koje će im biti na radost i veselje. Na tome tragu je knjiga „Drveće i grmlje jestivih plodova Varaždinske županije“ autora mr. sc. Miljenka Županića objavljenja u nakladi Terra vox, udruge za zaštitu i promicanje vrijednosti ruralnog prostora. Izdanje urednički potpisuje Kristijan Skočibušić.
Knjiga je tiskana u sunakladništvu i novčanu pomoć Varaždinske županije i Saveza udruga privatnih šumovlasnika Varaždinske županije i prvo je takvo izdanje koje na popularan (publicistički) način fotografijom i riječju otkriva podrijetlo, izgled i ljekovite vrijednosti jestivih plodova „najčešćih izvornih i udomaćenih vrsta“ (pitomi kesten, glog, divlja ruža, bazga, trnina, divlja kruška i dr.) te poziva na odgovornost kad rekreativno istražujemo ili gospodarski iskorištavamo šume na području Varaždinske županije. To je knjiga koja poziva sve, od najmlađih do najstarijih, na boravak u prirodi, potiče istraživački duh i traganje za zdravim i ukusnim jestivim plodovima drveća i grmlja.
Dr. sc. Dragutin Vincek, u pregovoru knjige napisao je: „Ljudska sudbina neraskidivo je vezana uz biološku raznolikost koju čini raznolikost šuma, biljaka, gljiva i životinja, kao i ogromna raznolikost životnih staništa i različitih krajobraza. Biološka raznolikost nam osigura-va hranu, vodu, lijekove i energiju. Njezino poznavanje i očuvanje ključ je opstanka života na Zemlji, jer ona predstavlja mrežu života.“ U nastavku Vincek navodi da Županićeva knjiga predstavlja svojevrsni vodič te smanjuje generacijski jaz u prijenosu informacija koji se je dogodio u zadnjih nekoliko desetljeća. Pod prijenosom informacija misli se na poznavanje i prepoznavanja jestive hrane koja se nalazi u našem okruženju.
Recenzent dr. sc. Tomislav Dubravac navodi da je knjiga strukturirana kroz tri tematske cjeline. U prvoj Županić naglašava specifičnost prostora Varaždinske županije od nizinskih područja uz rijeke do vrhova rubnih panonskih gora, Ravne Gore, Kalnika i Ivanščice. Veliki raspon biološke raznolikosti područja odražava se i u bogatstvu šumskih zajednica, od šuma vrba i topola uz rijeku Dravu, do šuma bukve i jele na Ravnoj gori, Ivanščici i oko Trakošćana. Bogatstvo i raznolikost drvenastih biljnih vrsta u šumama uvjetovalo je pogodnim staništem za prirodni rast vrlo vrijednih jestivih šumskih plodova.
U drugoj i trećoj cjelini, autor nam daje detaljan pregled jestivih plodova na drveću i grmlju. Navodeći trinaest vrsta drveća i osam vrsta grmlja, autor jasno i nedvosmisleno u podnaslovu knjige, naglašava „najčešće“. Uz latinski naziv vrste, autor navodi engleski i njemački naziv, što je posebno važno i mnoge inačice narodnih (hrvatskih) naziva. Knjiga ima informacijsko-edukativni karakter i predstavlja vrijedan doprinos poznavanju biološke raznolikosti Varaždinske županije, a svoju primjenu će zasigurno naći, kako u stručnoj javnosti, ali i još više u široj javnosti kod ljubitelja prirode i zdravoga života.
Dr. sc. Dubravac na kraju sve nas poziva da Županićevu knjigu uzmemo „pod ruku i ravno u šumu, jer je šuma idealno mjesto za opuštanje. Napunimo svoje baterije ljepotom prirode i mirisom šume u njezinoj raskošnoj, odmjereno izbalansiranoj formi. Usput uberimo pokoji jestivi, zdravi plod, ne previše, skromno koliko nam treba. Čuvajmo prirodu, čuvajmo šumu, jer s prvim drvećem koje je palo, započela je kultura, sa zadnjim koje će pasti, završava. Čovjek pripada prirodi, a ne priroda čovjeku!”
