Hrvatska može samo profitirati od uvođenja eura i ulaska u eurozonu – zajednički je zaključak sudionika konferencije Hrvatska kao dio eurozone na kojoj su sudjelovali potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, predsjednik Uprave Vindije Nenad Klepač, predsjednik Uprave Koke Stjepan Sabljak te financijski konzultant Andrej Grubišić i predsjednik Uprave Erste banke Christoph Schoefboeck.
Raspravljalo se o izazovima tranzicije na valutu Europske unije koja Hrvatsku očekuje s početkom iduće godine, ali i prilikama koje nudi članstvo u eurozoni, a mogle bi ojačati hrvatsko gospodarstvo, posebno izvoz. Ministar Marić u svom je izlaganju Tehnički i gospodarski aspekti uvođenja eura pojasnio kriterije koje Hrvatska mora ispuniti uoči ulaska u eurozonu i naglasio da je cijeli proces prelaska s kune na euro zahtjevan i složen, ali da se mora dogoditi.
„Održiviji i snažniji gospodarski rast Hrvatske olakšava rješavanje brojnih izazova na tom putu konverzije, a na makroplanu je najveći takav izazov pitanje demografije. Brojni su poslodavci već sada suočeni s nedostatkom radne snage, a taj problem neće biti moguće riješiti bez jakog gospodarstva.“, pojasnio je Marić ulogu hrvatske ekonomije u procesu prilagodbe na euro. Najvažniji princip zamijene kune u euro je zaštita potrošača: „Namjera zakonodavstva je i više nego jasna – zabraniti neopravdana povećanja cijena. To je jedan od mehanizama kojima će država zaštititi potrošače, a to će u konačnici potaknuti konkurentnost i razvoj gospodarstva“, zaključio je Marić.
U sklopu konferencije, nakon izlaganja ministra, održana je panela rasprava pod nazivom Što eurozona donosi hrvatskom gospodarstvu na kojoj su sudionici adresirali sve aktualne izazove uvođenja eura i naglasili ulogu prehrambene i prerađivačke industrije kao snažnog temelja uspješne tranzicije.
O konkretnim benefitima koje prelazak na euro donosi prerađivačkom sektoru Nenad Klepač je rekao: „Otvoreno tržište vidim kao novu priliku za cijeli prehrambeno prerađivački sektor te bi nam usmjerenost na izvoz itekako mogla olakšati poslovanje. Kao vodeća prehrambena industrija u državi, Grupa Vindija prepoznaje potencijal uvođenja eura kako za prehrambenu i prerađivačku industriju, tako i za čitavo hrvatsko gospodarstvo.“
Klepač je pojasnio i kako se Vindija priprema za zamjenu kune te je naglasio: „Sam proces prilagodbe nije jednostavan, moramo prilagoditi informacijske sustave i adekvatno educirati zaposlenike što je zahtjevno i skupo u složenom sustavu kao što je Vindija. Pored toga, radit ćemo i na edukaciji potrošača koji moraju biti sigurni da tranzicija na euro neće biti udarac na njihov životni standard.“
„Uvođenje eura je iskorak u pozitivnom smjeru“, rekao je Sabljak i na pitanje o konkurentnosti prerađivačkog sektora na otvorenom tržištu naglasio: „Konkurentnost tog sektora kod nas je zasad nedovoljno razvijena, a to će se promijeniti podizanjem produktivnosti.“ Sabljak u procesu tranzicije prepoznaje i ulogu države pa je rekao: „Hrvatska treba strateški pristupiti procesu proizvodnje i više izvoziti, a u tome je presudna uloga države koja treba poticati zeleno poslovanje i ulagati u prehrambenu industriju. Jasno je da ćemo uskoro biti dio Eurozone i slobodnog tržišta, a Grupa Vindija u tome vidi priliku za razvoj te se prilagodila svim izazovima.“
Christoph Schoefboeck objasnio je ulogu bankarskog sustava u cjelokupnom procesu prelaska na euro te najavio da je hrvatski bankovni sustav spreman za složenost tranzicije. „Banke su već prošle godine započele s implementacijom i pripremom za uvođenje eura, a cijeli je proces skup i dugotrajan. Iako će ti troškovi tranzicije imati kratkoročan negativan utjecaj na bankarski sustav zbog jednokratnih troškova, zamjena kune eurom osigurat će boljitak cijelom financijskom sustavu države te se pozitivno odraziti i na gospodarstvo.“, pojasnio je Schoefboeck.
Andrej Grubišić pojasnio je da je važno da Hrvatska kao dio NATO-a i EU-a uvođenjem eura ulazi u europsko monetarno okruženje: „Hrvatska je najeuriziranija država u usporedbi s onima koje su već prije prolazile kroz ovaj proces implementacije eura pa će i benefiti za nas biti značajniji. Euro neće biti prepreka za rast životnog standarda, a otvoreno tržište povoljno će utjecati na povećanje konkurentnosti Hrvatske“.
Prednosti uvođenja eura i članstva u Eurozoni donose nemjerljiv potencijal za razvoj trgovine i gospodarstva, složili su se svi govornici konferencije. Tome će doprinijeti i činjenica da će Hrvatska za jačanje ekonomije nakon uvođenja eura na raspolaganju imati 25 milijardi eura bespovratnih sredstava Europske unije. Nacionalni plan oporavka i stabilnosti, pomoći će stvoriti temelje stabilnog gospodarstva usmjerenog na digitalne tehnologije te održivo i zeleno poslovanje.
