Istraživanja su pokazala da je Varaždinsko bučino ulje proizvod vrhunske kvalitete, čije redovno konzumiranje ima niz pozitivnih učinaka na zdravlje zbog čega ima puni potencijal osvojiti svjetska tržišta. Istaknuli su to stručnjaci i znanstvenici danas na III. znanstvenom skupu posvećenom Varaždinskom bučinom ulju, koji su u Županijskoj palači organizirali Varaždinska županija i udruga Varaždinsko bučino ulje.
– Cilj je javno predstaviti rezultate istraživanja i nove spoznaje znanstvenika i stručnjaka o ovom proizvodu svjetske kvalitete. Zanimljivo je da je prije točno 170 godina, u veljači 1854. godine, objavljen prvi članak u kojem se otkriva da se Varaždinsko bučino ulje proizvodi u Biškupcu kraj Varaždina. Ponosni smo na tu bogatu povijest, a posebno na naše proizvođače koji od tada do danas svoje vještine i znanja prenose na nove generacije. Zahvaljujući našem kontinuiranom radu na promociji i brendiranju, njegova posebnost i kvaliteta danas su prepoznati daleko izvan Varaždinske županije i Hrvatske. Osim što putem različith mjera i potpora potičemo naše poljoprivrednike na proizvodnju, u svibnju ćemo organizirati već 13. nacionalnu i 6. međunarodnu izložbu bučinih ulja. Treba podsjetiti da su na svjetskom natjecanju Monde Selection u Bruxellesu naši proizvođači četiri godine zaredom osvajali isključivo zlatne medalje za kvalitetu, prijavljeno je bilo 12 ulja i svih 12 je osvojilo zlato. Kruna svih tih uspjeha je dobivanje najveće moguće zaštite, europske zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, čime je Varaždinsko bučino ulje postalo 44. zaštićeni hrvatski proizvod u Europskoj uniji. Kvaliteta Varaždinskog bučinog ulja je neupitna, a više nije upitno ni to da je naše „crno zlato“ pravi dar za naše zdravlje – istaknula je zamjenica župana Silvija Zagorec.
Rezultate prvog znanstvenog rada isključivo posvećenog Varaždinskom bučinom ulju predstavila je Melita Makovec, magistra inženjerka molekularne biotehnologije s Bioinstituta Čakovec. Zajedno s kolegama iz Bioinstituta i Sveučilišta Sjever istraživala je osnovne kemijske pokazatelje kvalitete na uzorcima bučinih ulja proizvedenih od 2013. do 2022. godine.
– Proučavali smo četiri osnovna kemijska parametra, a rezultati pokazuju da je Varaždinsko bučino ulje vrhunske kvalitete. Kvaliteta je kroz sve promatrane godine kontinuirana, uz manje varijacije koje su više posljedica klimatskih prilika, kao što su količina padalina i broj sunčanih sati. Odlikuje se iznimno velikom oksidacijskom stabilnosti, niskim udjelom slobodnih masnih kiselina i vrlo visokim udjelom nezasićenih masnih kiselina. Zbog takvog sastava se Varaždinsko bučino ulje u posljednje vrijeme sve češće spominje kao funkcionalna hrana. Naravno da su za takve rezultate zaslužni marljivi proizvođači, kao i stručnjaci – rekla je magistra Makovec.
Znanstveni rad „Potencijal bučinog ulja kao funkcionalne hrane“ objavljen je pak u jednom od najprestižnijih časopisa kad je u pitanju hrana, „Comprehensive reviews in food science and food safety“, a predstavila ga je doc. dr. sc. Dunja Šamec s Odjela za prehrambenu tehnologiju Sveučilišta Sjever. Upravo ona je imala čast biti koordinator međunarodnog tima znanstvenika iz sedam država, koji su u radu sumirali sve ikad objavljene znanstvene podatke o benifitima bučinog ulja.
– Znanstvene i kliničke studije pokazale su da konzumacija bučinog ulja ima pozitivne učinke na kardiovaskularne bolesti, na prevenciju benigne hiperplazije prostate kod muškaraca, a dokazani su i benefiti kod žena u menopauzi, odnosno da konzumacija bučinog ulja smanjuje različite simptome menopauze. Dnevno bi trebalo konzumirati jedan do dva grama, odnosno jednu žličicu bučinog ulja svaki dan. Također, bučino ulje ima veliki potencijal i u kozmetičkim pripravcima. Aplikacija bučinog ulja na kosu, jedan mililitar dnevno, pokazala je da poboljšava rast kose. Bučino ulje može se dodavati i u kozmetičke pripravke za pomlađivanje te se pokazalo i kao dobar zaštitni faktor kod UV zračenja, jednako kao komercijalne kreme – navela je doc. Dunja Šamec.
O tome kako lokalne namirnice utječu na naše zdravlje i dugovječnost govorio je dr. sc. Sebastijan Orlić iz Kvalitete života i Veleučilišta u Karlovcu. – Uz Varaždinsko bučino ulje, usredotočio sam se i na druge zaštićene proizvode Varaždinske županije, prvenstveno varaždinsko zelje i zagorskog purana. Nažalost, imamo velikih problema u populaciji s nekvalitetnom prehranom i važno je o tome komunicirati. Oko nas je čitav niz blagotvornih, lokalnih, po mogućnosti sezonskih namirnica koje su itekako važne za naše metaboličko zdravlje. Stoga želimo ljude educirati gdje, kako i kada tražiti prave namirnice, a da istovremeno uživamo u hrani i da namirnice nisu skupe. Napredak medicine i farmacije nas danas podržavaju, ali ipak mi svojim svakodnevnim odabirom, pravilnom prehranom, tjelesnom aktivnošću, kontroliranjem stresa i kvalitetnim snom utječemo na dugovječnost, odnosno kvalitetu života. Uz bučino ulje, ovdje imamo i Varaždinsko zelje, a fermentirane namirnice danas su itekako važno, ali zanemarene. Također, u modernoj prehrani pokazalo se kako je unos proteina i vlakana najslabija karika, a tu možemo izdvojiti važnost konzumacije zagorskog purana – rekao je dr. sc. Orlić apeliravši na ljude da ne idu na rigorozne dijete, nego da se hrane uravnoteženo, budu siti, aktivni i da čuvaju svoje zdravlje.
Varaždinsko bučino ulje je naš identitet i po njemu smo postali prepoznatljivi, a originalna boca završila je ne samo u gotovo svim europskim zemljama, nego i u Kini, SAD-u i Kanadi, napomenuo je pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša dr. sc. Dragutin Vincek.
– Sad je vrijeme da zaživi na novom tržištu, a to je znanstveno tržište tako da znanstvenici iz cijelog svijeta mogu druga ulja komparirati s našim Varaždinskim bučinim uljem. Sličan put je prošlo varaždinsko zelje, koje se spominje u znanstvenoj literaturi više od 50 zemalja svijeta, što je više nego dobra promocija – zaključio je dr. sc. Vincek.
Uz predsjednika udruge Varaždinsko bučino ulje Matiju Patrčevića i predsjednicu Županijskog saveza poljoprivrednih udruga Varaždinske županije Mariju Cafuk, na znanstvenom skupu prisustvovali su voditeljica Odsjeka za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije Ljubica Klobučić Grgas, Mara Bogović iz Savjetodavne službe i drugi uzvanici.
