Varaždinski dani rata, zarobljavanje naoružanja bivše JNA i doprinos varaždinskih branitelja oslobađanju Hrvatske u središtu su interdisciplinarnog znanstveno-stručnog skupa „Sjeverna Hrvatska i grad Varaždin u Domovinskom ratu”, u organizaciji Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar”, njegovih područnih centara u Osijeku i Varaždinu, te u suorganizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, odnosno Zavoda za znanstveni rad u Varaždinu. Pokrovitelji skupa su Varaždinska županija i Grad Varaždin.
Skup je okupio ugledne znanstvenike, istraživače suvremene hrvatske povijesti, predstavnike institucija te sudionike ratnih zbivanja koji će iz prve ruke svjedočiti o događajima što su obilježili rujan 1991. godine.
Posebna pozornost posvećena je pobjedi hrvatskih snaga u Varaždinu i predaji 32. korpusa JNA, nakon koje su hrvatske postrojbe došle do prijeko potrebnog naoružanja i vojne opreme. Upravo su ti događaji predstavljali jednu od važnih prekretnica u prvoj, najtežoj fazi Domovinskog rata.
Govoreći o važnosti skupa i doprinosu Varaždinske županije stvaranju hrvatske države, župan Anđelko Stričak istaknuo je kako uloga varaždinskih branitelja i građana u Domovinskom ratu nadilazi lokalne okvire. „Sudjelovanje varaždinskih ratnih postrojbi nije završilo zarobljavanjem vojarni u rujnu 1991. godine, već nastavkom u svim ratnim operacijama, u obrani i oslobađanju Hrvatske, ali i u operacijama koje su pridonijele uspostavi mira u Bosni i Hercegovini gdje se posebno istaknula 7. gardijska brigada „Pume”. Iznimno je važno da o tim događajima govorimo na znanstvenoj osnovi, da uključimo stručnjake, znanstvenike i neposredne sudionike. Jedino tako možemo doći do istine i te događaje prenijeti mlađim generacijama” – poručio je Stričak.
Naglasio je i da se doprinos građana nije ogledao samo u vojnim uspjesima nego i u održavanju svakodnevnog života u ratnim okolnostima. „U tim je danima trebalo osigurati hranu, odjeću, omogućiti djeci odlazak u školu, zdravstvenu skrb , i sve ostalo. Zato je doprinos naših građana zaista bio velik. Posebno danas, kada promatramo geopolitička zbivanja u Europi i svijetu, važno je podsjećati na te događaje i prenositi istinu o njima” – istaknuo je župan zahvalivši Institutu „Ivo Pilar” i Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti što su organizirali ovakav znanstveni skup u Varaždinskoj županiji.
Ravnatelj Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar” prof. dr. sc. Željko Holjevac naglasio je da se skup održava u godini dviju važnih obljetnica, 35 godina od varaždinskih dana rata i 35 godina od osnutka Instituta. „Trideset i pet godina prilika je da preispitamo što znamo o zbivanjima u Varaždinu tijekom Domovinskog rata, o sudjelovanju Varaždinaca na hrvatskim bojištima te o doprinosu Varaždina i Varaždinske županije slobodi i demokraciji koju danas uživamo. Ne smijemo zaboraviti da je predaja 32. korpusa bivše JNA u Varaždinu bila jedna od prijelomnih točaka u obrani naše domovine. Također, ne treba zaboraviti ni pobjednički ulazak varaždinske 7. gardijske brigade Hrvatske vojske u Knin. Varaždin je dao velik doprinos i toga se doista treba prisjetiti” – istaknuo je Holjevac.
Objasnio je da skup povezuje tri važne perspektive: širi kontekst hrvatskih ratišta, lokalna varaždinska događanja te osobna sjećanja sudionika rata. „Ovdje nisu samo znanstvenici nego i svjedoci vremena, kao i predstavnici gradskih institucija i manifestacija, primjerice Varaždinskih baroknih večeri iz 1991. godine. Vjerujemo da će skup donijeti nove spoznaje i da ćemo za godinu dana imati knjigu kao trajan zapis o svemu što se ovdje događalo prije 35 godina, o onome što je Varaždin dao Hrvatskoj, ali i o onome što Hrvatska vraća Varaždinu” – zaključio je Holjevac.
Jedan od inicijatora skupa i predsjednik Organizacijskog odbora prof. dr. sc. Miljenko Brekalo istaknuo je kako je ideja o organizaciji nastala nakon predstavljanja knjige „Varaždinska kronika Domovinskog rata”. „Kada istražujemo suvremenu hrvatsku povijest, vidimo da je prva etapa Domovinskog rata bila najkritičnija za Hrvatsku, ali i da su upravo tada ostvarene pobjede koje su značajno utjecale na njegov daljnji tijek. Pobjeda hrvatskih branitelja u Varaždinu dugo je bila nedovoljno isticana. Grad je oslobođen 22. rujna 1991. godine, a tada je osvojena iznimno velika količina naoružanja. Ono je odmah počelo biti raspoređivano diljem Hrvatske, a značajan dio završio je i u Vukovaru, gdje je pridonio održavanju obrane grada” – naglasio je.
Brekalo je najavio i predstavljanje manje poznatih povijesnih podataka, među kojima je izdvojio dokumentaciju o nekadašnjem pripadniku varaždinskog garnizona koji je, prema njegovim istraživanjima, kasnije bio zadužen za sigurnost generala Ratka Mladića.
Upravitelj Zavoda za znanstveni rad HAZU-a dr. sc. Vladimir Huzjan istaknuo je da je posebnost ovog skupa povezivanje znanstvenih istraživanja s usmenom poviješću, odnosno izravnim svjedočanstvima ljudi koji su sudjelovali u rujanskim događajima 1991. godine. „Prvi dio skupa posvećen je znanstvenim izlaganjima o Varaždinu i Domovinskom ratu na području cijele Hrvatske, dok će drugi dio biti posvećen usmenoj povijesti. Govorit će ljudi koji su u rujnu 1991. sudjelovali u oslobađanju varaždinskih vojarni i dali svoj doprinos obrani grada” – objasnio je Huzjan dodavši kako organizatori žele otvoriti i temu životnih sudbina sudionika rata. „Čut ćemo njihove osobne priče, iskustva i doživljaje, ali i saznati što se s njima događalo nakon završetka ratnih zbivanja u Varaždinu. Zanima nas kako se nastavio njihov životni put i što je uslijedilo nakon tih povijesnih dana” – rekao je Huzjan.
Podršku skupu u ime Grada Varaždina i gradonačelnika dr.sc. Nevena Bosilja izrazila je pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Danijela Vusić naglasivši da se važnost događaja ne iscrpljuje samim održavanjem znanstvenih predavanja. „Grad Varaždin podržava ovaj skup jer će na jednome mjestu okupiti znanstvenu zajednicu i neposredne svjedoke povijesnih događaja. Njegova će trajna vrijednost biti zbornik znanstvenih i stručnih radova koji će služiti ne samo nama danas nego i budućim generacijama, za njihova istraživanja i proučavanje naše povijesti” – istaknula je Vusić.
Program skupa obuhvaća niz povijesnih, pravnih i društvenih tema vezanih uz Domovinski rat, s posebnim naglaskom na varaždinske dane rata 1991. godine. Znanstvenici će govoriti o ratnim zbivanjima u Varaždinu, međunarodnopravnim aspektima rata, stradanjima stanovništva te posljedicama ratnih sukoba diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Poseban dio skupa posvećen je usmenoj povijesti i svjedočanstvima neposrednih sudionika varaždinskih dana rata. Među njima su Stjepan Adanić, Tihomir Hozmec, Damir Belaj, Krešimir Čop i Josip Novak, koji će govoriti o obrani Varaždina, ulozi hrvatskih postrojbi, Narodne zaštite i i događajima na varaždinskom aerodromu. Nekadašnji zamjenik predsjednika Ustavnog suda Republike Hrvatske mr.sc. Mate Arlović govorio je o ustavnopravnom uređenju oružanih snaga Republike Hrvatske i njezinoj disoluciji od SFRJ.-a, dok su o životu grada u ratnim okolnostima govorili Ljerka Šimunić, Davor Bobić, Branko Klinec, i Vladimir Kečkan, osvrćući se na rad Gradskog muzeja, održavanje Varaždinskih baroknih večeri, građansku samoobranu i doprinos vatrogasaca tijekom Domovinskog rata.
Skupu su nazočili i varaždinski biskup mons. Bože Radoš, Nikola Slunjski, prof., voditelj Centra izvrsnosti za nacionalnu povijest, kao i predstavnici braniteljskih udruga.
