Na sastanku projektnih partnera na projektu razvoja širokopojasnog interneta, održanom 11. listopada u Lepoglavi, potvrđeno je da su uspješno odrađene sve aktivnosti potrebne za prijavu projekta na natječaj za izbor operatora koji će preuzeti razvoj odnosno izgradnju brze optičke mreže na području jedinica lokalnih samouprava koje su, uz Grad Lepoglavu kao nositelja projekta, u ovaj projekt uključeni kao partneri – općina Bednje, Vinice, Cestice, Klenovnika i Donje Voće.
– Zahvaljujem partnerima na doprinosu koji su dali da projekt dovedemo u fazu spremnosti za prijavu na natječaj za izbor operatera koji je će na našem području razvijati infrastrukturu za brzi širokopojasni internet. Potvrda da su sve aktivnosti odrađene kvalitetno i u roku stigla je iz HAKOM-a koji je potvrdio da je predočen plan razvoja širokopojasne infrastrukture izrađen sukladno s Okvirnim nacionalnim programom za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganje te da je usklađen s Nacionalnim programom razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, kao preduvjet razvoja pristupnih mreža sljedeće generacije., poručio je ispred Grada Lepoglave gradonačelnik Marijan Škvarić.
Sljedeći korak bit će otvaranje natječaja od strane Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za izbor operatera koji će, uz financijsku potporu Europske unije, razvijati širokopojasnu infrastrukturu na području JLS-a uključenih u ovaj projekt. Budući da su za to iskazali interes, očekuje se prijava operatera na natječaj čije se otvaranje očekuje najkasnije u studenom ove godine. Podsjećamo da je nakon odustajanja od tzv. modela B, po kojem je odgovornost za projektiranje te izgradnju i upravljanje mrežom na tijelima javne vlasti, prešlo se na model A prema kojem je će to učiniti neki od operatora preuzevši na sebe sav rizik ulaganja. Pri tom jedinice lokalne samouprave, za razliku od modela B, neće trebati ulagati gotovo ništa već tek inicijalno financirati izradu projekta za prijavu na natječaj. Upravo izostanak financijskog rizika, koji je dodatno pojačan ratnim zbivanjima u Ukrajini i energetskom krizom te kontinuiranom inflacijom, čini model A prihvatljivijim, istaknuto je na sastanku.
Nakon provedbe natječaja i odabira operatera, sredinom iduće godine trebalo bi se pristupiti potpisivanju ugovora nakon čega bi uslijedio početak projektiranja i parcijalno izvođenje samih radova postavljanja optičke mreže koji bi trebali biti gotovi najkasnije 2026. godine. Procjena je da je investicija, što nije uračunat PDV, vrijedna 110 milijuna kuna.
