Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, u Županijskoj palači održana su predavanja u organizaciji Koordinacije za ljudska prava Varaždinske županije. Ni 74 godine od potpisivanja Opće deklaracije Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima, ta tema nije zastarjela, naglasio je član Koordinacije Milivoj Dretar. „Iako je prošlo više od sedam desetljeća od potpisivanja Opće deklaracije UN-a, u praksi vidimo da imamo niz kršenja ljudskih prava. Primjerice, od određenih prepreka za osobe s teškoćama u kretanju, pa do toga da netko u 21. stoljeću pretuče drugu osobu samo zato je drugačije izgleda. Iako se čini kao floskula, trebamo širiti solidarnost i toleranciju te govoriti o ljudskim pravima, ne samo jedan dan u godini, već svaki dan, posebno uključivanjem mladih. Možemo reći da smo kao društvo u određenim segmentima napredovali jer u svim našim zakonima provlače se ljudska prava i povelja. Međutim, najteže je na nama, ljudima, ali i na zakonodavcu ustvrditi što je važno, te ono što je napisano i primijeniti, a ukoliko treba nešto sankcionirati, da se i sankcionira „– rekao je Milivoj Dretar.
Govoreći o ljudskim pravima iz švedske perspektive, Mirna Jurić iz Veleposlanstva Kraljevine Švedske u RH podsjetila je kako je formalna regulacija ljudskih prava u Švedskoj započela još u 14. stoljeću, a danas su ljudska prava osnova od čega sve počinje. „Sve politike u Švedskoj i ne samo politike, nego i kompanije te javni i akademski sektor temelje se na novom Programu globalnog razvoja do 2030. (Agenda 2030.) u okviru kojeg je doneseno 17 ciljeva održivog razvoja, odnosno svi nastoje implementirati ljudska prava u sve pore sustava. Kad govorimo o ljudskim pravima, važno je zaštiti manjinske skupine svih vrsta. Primjerice, za osobe s invaliditetom nije dovoljno da postoji samo nediskriminacija, već je važno da država osigura sustav, infrastrukturu, asistente; da se tim ljudima omogući što je moguće samostalniji život. Kad govorimo o djeci, Švedska je prva zemlja koja je 1979. godine uvela zabranu fizičkog kažnjavanja djece. Dakle, nije dovoljno da Vlada donese samo zakon. Zato u Švedskoj imamo model „Triple Helix“ koji znači da sve politike koje vlada želi implementirati, mora raditi u suradnji s akademskim i poslovnim sektorom. Pa su tako ciljeve održivog razvoja kompanije morale implementirati u „core poslovanje“ svih svojih operacija, akademski sektor je to morao uvesti u obrazovanje djece od vrtića. Zapravo, svi mi kao građani moramo u tome sudjelovati” – istaknula je Mirna Jurić.
Događanje je podržao i župan Varaždinske županije Anđelko Stričak koji je rekao kako se danas, 74 godine nakon potpisivanje Opće deklaracije UN o ljudskim pravima dobiva osjećaj da kao društvo i nismo baš previše napredovali. „Kada pogledamo Afganistan, Iran, Etiopiju, pa i zemlje Južne Amerike, prateći vijesti i informacije koje dolaze do nas, imamo osjećaj da ljudski rod od tada do danas nije napredovao niti jedan milimetar. Upravo zbog toga je bitno da se takvi dani obilježe, da se da na važnosti pravu svakog čovjeka i pojedinca, od prava na obrazovanja, zdravstvenu zaštitu, pravo na slobodu mišljenja, savjesti i vjeroispovijesti, pravo na sudjelovanje na izborima, nepovredivost doma, pravo na slobodu vlasništva, odnosno na sve ono što bi svakom čovjeku i pojedincu bilo bitno za što bolji i kvalitetniji život” – istaknuo je župan Stričak.
Predavanje je na temu „Konzumiramo li svi ista prava?“ održao načelnik Općine Maruševec Mario Klapša te Marina Sokol čija je tema bila „Ne stigmatiziraj! Ne diskiminiraj!“. Događanju su prisustvovali i predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Dragica Ratković, član Povjerenstva Tin Jurak, kao i zamjenica predsjednice Koordinacije za ljudska prava Ruža Jelovac.
