U spomen na tragični događaj na zagrebačkom Općinskom sudu 22. rujna 1999. godine, kada je tijekom brakorazvodne parnice Mato Oraškić ubio sutkinju Ljiljanu Hvalec, suprugu Gordanu Oraškić i njezinu odvjetnicu Hajru Prohić, a ranio zapisničarku Stanku Cvetković, današnji dan u Hrvatskoj obilježava se kao Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Tim je povodom na Franjevačkom trgu u Varaždinu postavljen informativni štand, gdje su građanima dijeljeni letci i prigodni materijali te ponuđena anketa vezana uz problem nasilja, s ciljem senzibilizacije javnosti o neprihvatljivosti nasilničkog ponašanja i promicanja nulte stope tolerancije prema nasilju nad ženama i u obitelji.
Obilježavanje ovog dana organizirali su članovi Županijskog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji predvođeni predsjednikom Sinišom Česijem, a u obilježavanje su se uključili i predstavnici drugih institucija i udruga koje se bave tom problematikom. Podršku događanju dali su i pročelnica županijskog Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb, civilno društvo i hrvatske branitelje Ljubica Božić te Andreja Bobek, voditeljica Odjseka za civilno društvo, mlade i socijalnu skrb Grada Varaždina.
Predsjednik Županijskog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Siniša Česi naglasio je važnost obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.
To su dani kada posebno stavljamo naglasak na borbu protiv nasilja. Varaždinska županija uvijek bilježi brojke koje su negdje u prosjeku u odnosu na ostatak Hrvatske. U prvih devet mjeseci evidentirano je 49 kaznenih djela nasilja u obitelji na štetu žena te oko 160 prekršajnih prijava, većinom na štetu žena i djece. Naglasak mora biti na prevenciji nasilja. U svakom gradu djeluju Obiteljski centri, a kroz ovakva obilježavanja nastojimo osvijestiti ljude da se nasilje prijavljuje i da se ne trpi. Nitko nije osuđen trpjeti nasilje u obitelji – ono je štetno i za žrtvu i za cijelu obitelj. Sustav je dobro posložen, imamo Utočište za žene žrtve nasilja, Udrugu za pomoć žrtvama, Odjel za podršku žrtvama, Obiteljski centar i Zavod za socijalni rad. No, najveći problem ostaje što se žrtve javljaju prekasno, a tamna brojka, koja ne ulazi u službenu statistiku, i dalje je prevelika – istaknuo je Česi.
Pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb, civilno društvo i hrvatske branitelje Varaždinske županije Ljubica Božić naglasila je kako je od iznimne važnosti probuditi svijest kod žena da one nikada nisu krive za nasilje koje trpe, već da odgovornost uvijek snosi isključivo počinitelj.
Važno je da educiramo građane svih generacija o tome da je nasilje neprihvatljivo, a posebno moramo osnažiti žene da prijave svaki oblik nasilja – bez osjećaja srama, manje vrijednosti ili straha od osude okoline. Niti jedna žrtva ne smije misliti da je sama ili da mora trpjeti nasilje. Svi zajedno, kao društvo, trebamo stvarati uvjete i okruženje u kojem neće biti tolerancije za nasilničko ponašanje. To je ujedno i najveći doprinos svakoga od nas smanjenju nasilja nad ženama i djecom. Varaždinska županija je suosnivač ustanove koja pruža utočište žrtvama nasilja, redovito sufinanciramo rad udruga koje im pružaju pomoć i podršku te se uključujemo u ovakva obilježavanja. Na taj način posebno želimo poslati poruku žrtvama da nisu same, da postoje institucije i ljudi koji su uz njih, čak i ako se možda danas ni jedna žrtva osobno ne pojavi na ovom štandu. Istovremeno, i počiniteljima šaljemo jasnu poruku da nasilje nikada ne može biti rješenje i da se vlastiti nedostaci ne mogu nadomještati mišićima ili oružjem, kao što je, nažalost, često slučaj – poručila je Božić.
Ravnateljica Doma za žrtve obiteljskog nasilja „Utočište Sveti Nikola“ Irena Mađarić istaknula je kako trenutno u ustanovi borave četiri korisnice, no broj se stalno mijenja.
Ove godine uočavamo porast smještaja starijih osoba, odnosno žena starije životne dobi, što ranijih godina nije bio slučaj. Upita imamo svakodnevno, što pokazuje da nasilja, nažalost, ima puno, ali i da je ženama potrebna podrška da ga prijave. Smatram da je upravo taj prvi korak – prijava nasilja – najteži i zato je ključno da im pomognemo da se odvaže. U našem utočištu ženama nije osiguran samo smještaj, već i psihosocijalna podrška, koja je možda i najvažnija u procesu oporavka. Prijava nasilja za svaku je žrtvu izrazito stresan događaj i zato s njima svakodnevno radimo. U bilo kojem trenutku mogu nas nazvati ili doći na razgovor s psihologom ili socijalnom radnicom. Pomažemo im u rješavanju svih pitanja – od zdravstvenih i materijalnih do stambenog zbrinjavanja – kako bi se što prije osnažile, osamostalile i nastavile život bez nasilja – poručila je Mađarić.
