Retencija Čret ulazi u završnu fazu, a projekt vrijedan za sustav obrane od poplava donosi veću sigurnost stanovnicima Bednje i nizvodnih naselja, ali otvara i mogućnost budućeg korištenja retencijskog prostora za akumuliranje vode u sušnim razdobljima.
Radove na retenciji Čret obišao je župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, u pratnji direktora Vodnogospodarskog odjela za Muru i gornju Dravu dr. sc. Milana Reze. Radovi su u završnoj fazi, a trenutačno se asfaltiraju i dionice lokalne ceste LC 25013 u duljini od gotovo jednog kilometra.
Obilasku radova nazočili su i saborski zastupnik Goran Kaniški, predsjednik Županijske skupštine Krunoslav Lukačić, županijski vijećnik Marijan Škvarić, predsjednik Općinskog vijeća Općine Bednja Vladimir Kramarić, brigadni general Zdravko Jakop te predstavnici izvođača radova.
Retencija Čret nalazi se na području Prebukovja u Općini Bednja, a njezina je osnovna namjena zaštita od poplava naselja Bednja i nizvodnih naselja. Prirodne karakteristike doline potoka Čret uzvodno od Bednje omogućile su formiranje retencijskog prostora izvan naseljenog područja, u kojem će se za vrijeme velikih voda moći prihvatiti vodni val i nanos te tako smanjiti opasnost od poplava nizvodno.
Direktor Vodnogospodarskog odjela za Muru i gornju Dravu dr.sc. Milan Rezo istaknuo je kako je projekt, unatoč svojoj složenosti, realiziran u vrlo kratkom roku.
– Radovi na retenciji Čret započeli su u listopadu 2025. godine, a danas, manje od godinu dana nakon njihova početka, projekt ulazi u završnu fazu. Posebno je značajno što je projekt realiziran u relativno kratkom vremenu, unatoč složenosti pripremnih, imovinskopravnih, administrativnih i građevinskih postupaka koji prethode realizaciji ovakvih infrastrukturnih zahvata – rekao je Rezo.
Ključni dio projekta je izgradnja brane, koja je izvedena kao homogena nasuta brana od glinovitog materijala. Dio materijala za izgradnju tijela brane osiguran je unutar budućeg retencijskog prostora.
Brana je duga 107 metara u kruni, široka pet metara, a njezina najveća visina iznosi 8,35 metara. Nagib uzvodne i nizvodne kosine iznosi 1 : 2,5, dok je u tijelo brane ugrađeno oko 17.000 m³ materijala.
Za osiguravanje stabilnosti i vodonepropusnosti izvedeni su horizontalni i vertikalni dren, a zbog mogućnosti pojave likvefakcije predviđene su i dvoosne geomreže u tri razine. U tijelo brane ugrađen je glinoviti materijal, dok su kameni materijali za servisni put i horizontalni dren dopremljeni iz kamenoloma.
Za završno oblaganje brane koristi se humusni materijal skinut s postojećeg terena, dok je na kontaktu temeljnog tla sa zamjenskim materijalom ugrađen geotekstil.
Izgradnjom brane formiran je retencijski prostor ukupnog volumena 207.500 m³ do kote praga preljeva od 244,70 metara nad morem.
– Kota uspora za 100-godišnju veliku vodu iznosi 244,40 metara nad morem, dok je za 1000-godišnju veliku vodu predviđena kota uspora od 245,30 metara nad morem. Sustav retencije čine i temeljni ispust, preljev, mlazno injektirani stupnjaci za temeljenje evakuacijskih građevina te dovodni i odvodni kanal, čime je osigurano kontrolirano prihvaćanje i evakuacija velikih voda – pojasnio je Rezo.
Uz samu retenciju, pri kraju je i rekonstrukcija lokalne ceste LC 25013, važne za prometnu povezanost područja retencije. Cesta je ukupne duljine 836,68 metara, a projektirana širina iznosi 5,50 metara, odnosno dva prometna traka širine po 2,75 metara. U sklopu rekonstrukcije predviđena je i izgradnja ukupno šest propusta. Projektom su, osim rekonstrukcije lokalne ceste, obuhvaćeni i uzvodni i nizvodni servisni putovi potrebni za pristup i održavanje retencijskog sustava.
Župan Anđelko Stričak istaknuo je važnost ulaganja u vodnogospodarsku infrastrukturu, posebice u vremenu sve češćih ekstremnih vremenskih prilika.
– Zahvaljujući Hrvatskim vodama, direktoru Rezi i njegovu timu, radovi na retenciji Čret privode se kraju. Ova retencija ima za cilj da u slučaju obilnih kiša zadrži nagli prodor vode nizvodno te na taj način zaštiti imovinu naših građana. No, njezina bi se funkcija u budućnosti mogla dodatno proširiti. Moguće je da se retencija prenamijeni u akumulaciju. Upravo zbog dugotrajnih sušnih razdoblja sačuvala bi se voda kako bi se u sušnim ljetnim mjesecima mogla ispuštati nizvodno – rekao je Stričak.
Dodao je kako ulaganja u vodnogospodarsku infrastrukturu imaju širi značaj.
– Sve te investicije čuvaju samu vodu, ali se njihovom provedbom vodi briga i o biološkoj raznolikosti, kao i o sigurnosti naših građana i imovine. – istaknuo je župan Stričak.
