Spilja Vindija koju se još naziva imenima Vindrija, Križnjakova jama i Lavska jama, spada u najznačajnija arheološka i paleontološka nalazišta Hrvatske, a obzirom na značaj i količinu nalaza pripada joj istaknuto mjesto i među svjetski poznatim spiljskim lokalitetima. Glavni zaštitni profil koji se nalazi na samom ulazu u spilju predstavlja veliku vrijednost zbog sačuvanog slijeda pleistocenskih sedimenata, što je u Hrvatskoj, a i u Europi rijetkost. Upravo na ovom lokalitetu u subotu je održana kulturno – edukativna manifestacija ‘Spilja Vindija – naša prošlost i budućnost’ temeljena na edukativnom dijelu pod vodstvom doktora Ivora Karavanića, zatim na dramsko-scenskom uprizorenju nekadašnjeg života neandertalaca u kombinaciji s legendarnim voćarskim pričama u organizaciji KUD-a Voća, a bila je tu i neizostavna ugostiteljska ponuda pa su posjetitelji mogli isprobati spiljske koktele, pećinske kolačiće, ali i loviti neandertalce za jedinstvene selfije.
Kako je ispričala načelnica Donje Voće Sanja Kočet, ova je manifestacija nastala 2014. godine povodom 50-tog jubileja od proglašenja Vindije zaštićenim geološko-paleontološkim spomenikom prirode. Iako su njeni počeci bili skromniji, ovogodišnje, osmo izdanje privuklo je velik broj posjetitelja. Valja napomenuti kako je u prošloj godini ostvaren rekordan broj posjetitelja – njih više od 800. „Najveći problem koji rješavamo je adekvatna zaštita i uspostava stalnog nadzora. Iako je ovo nalazište zaštićeno kao spomenik prirode i kulturno dobro, dosadašnja zaštita nije riješila najvažniji problem tj. daljnju devastaciju i propadanje profila. Postavljena ograda odavno je bila probijena i time pojedincima omogućila neovlašteno ulaženje u špilju te krštenje zakona kopajući po slojevima i uništavajući time nalazište. Radi neprestanog, nekontroliranog dosadašnjeg ulaska unutarnjem profilu prijeti urušavanje te je Općina protekle godine obnovila ogradu kako bi se lokalitet zaštitio te uspostavila češći obilazak. Radi dosadašnjeg zanemarivanja ovog lokaliteta, prema struci i Ministarstvu odavno apeliramo na žurnu sanaciju i zaštitu profila. Zadovoljna sam s trenutnom komunikacijom sa sudionicima relevantnim za zaštitu spomenika prirode i kulturnog dobra spilje jer nekoliko sastanaka iniciranih od strane Općine i Županije doveli su do određenih pomaka po tom pitanju u smislu pronalaženja financijskih sredstava za zaštitu ovog lokaliteta. Nakon adekvatne zaštite i nadzora nad ovim lokalitetom, uz kontrolirani posjet špilja Vindija može pridonijeti izvrsnoj promidžbi našeg kraja, zemlje i razvoja turizma. Od važnosti je i Plan razvoja Varaždinske županije koja je upravo spilju Vindiju uvrstio na listu svojih prioriteta” – ispričala je Kočet.
Manifestaciju nije propustio ni varaždinski župan Anđelko Stričak koji je ovom prilikom istaknuo da ova spilja možda nije najpoznatija lokacija koja se nalazi na području Varaždinske županije, budući da su dvorci Trakošćan, Šaulovec, Arboretum Opeka i Stari grad Varaždin daleko poznatiji, ali Spilja Vindija daleko je najznačajniji lokalitet zbog čega Županija planira izgraditi prezentacijski centar. „Razgovaramo s Općinom i s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti u Zagrebu da vidimo kako bi to izgledalo, što bi sve taj centar sadržavao jer osim znanstvenog dijela, bilo bi dobro da ima jednu turističku notu pa da posjetitelji, zaljubljenici u povijest i prirodu mogu doći, obići i pogledati vrijednosti ovog kraja. Ne možemo se baš pohvaliti da gradimo turizam na neandertalcima, ali je Županija sve više usmjerena prema turizmu, a o tome nam govore brojke. Naime, prošle godine smo prošli brojku preko 200.000 posjetitelja” – rekao je Stričak koji je otkrio kako osim prezentacijskog centra u Voći, Županija planira i centre Gaveznicu za što je ishođena lokacijska dozvola, potom se planira obnova Gomile u Jalžabetu, s gradom Varaždinske Toplice surađuje na prezentaciji rimskih ostataka, s gradom Ludbregom na promociji Erike, vunastog nosoroga čije kosti su pronađene u blizini tog grada. „Smatram da na području županije imamo cijeli niz vrijednih lokaliteta ne samo nacionalnog, već europskog i svjetskog” – poručio je župan Stričak.
Ivor Karavanić, redoviti profesor na odsjeku za arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu ispričao je o razlikama krapinskih i vindijskih neandertalaca. Prema riječima Karavanića, njihova je najveća razlika u morfologiji. „Krapinski neandertalci su klasični neandertalci s jako naglašenim neandertalskim obilježjima primjerice nadočni lukovi, nemaju istaka na bradi kao što mi moderni ljudi imamo, vindijski neandertalci su gracilniji, počinju dobivati moderna odličja… Važna je i velika vremenska razlika između Krapine i Vindije. Krapinski neandertalci stari su približno 130.000 godina, a vindijski 45.000 godina. Vindijski neandertalci su jedni od zadnjih skupina u Europi” – ispričao je Karavanić pa se dotaknuo subotnjeg prikaza koji je, kako je rekao, generalno, povijesno bio točan kada uzmemo u obzir što se događalo između neandertalaca i modernog čovjeka, ali… „Cilj prikaza nije da bude povijesno točan nego je cilj da se život ljudi u dalekoj prošlosti približi današnjim ljudima i da održava kultura njegovanja i odnosa prema baštini, špilji, ljudima koji su davno ovdje živjeli, a teme koje su dotaknute u prikazu nadilaze samo nalazište i opće su teme koje se tiču neandertalaca i ljudi. Prikaz je bio vrlo zanimljiv” – ispričao je Karavanić, a onda nam otkrio što je dovelo do nestanka neandertalaca. „Do kraja neandertalaca dovelo je niz faktora – od naglih promjena u klimi, erupcija vulkana, na nekim su ih dijelovima i moderni ljudi potisnuli… Niz faktora je dovelo do konačnog nestanka neandertalaca, ali nisu potpuno nestali već oni ”žive” u našim genima. Oni su se stopili s modernim ljudima” – kazao je Karavanić.
Predsjednica KUD-a Voća Ljubica Galić ispričala je kako je u uprizorenju sudjelovalo najmanje 20-ak ljudi svih dobnih skupina. „Cijela se priča zove jedan običan dan u životu, obična priča nastala prije svih priča, a onda imamo pod teme. Prijašnjih godina je pod tema bila da dolaze vile i susreću se s neandertalcima, a ove godine je to susret modernog čovjeka i neandertalca što se čulo i u predavanju. Ovdje su se neandertalci najduže zadržali u Europi i bili su već u nekom vidu suživota” – ispričala je Galić čiji je KUD u podnožju spilje organizirao kulturnu točku gdje su bili izloženi umjetnički radovi nastali na voćanskoj umjetničkoj koloniji ‘Dani braće Stolnik’ na temu Vindije.
