Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora održao je u četvrtak, 16.ožujka svoju 92.(tematsku) sjednicu u Novom Marofu na kojoj je provedena rasprava o stanju u sektoru pčelarstva u Republici Hrvatskoj. Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir zahvalila je zastupniku i gradonačelniku Novog Marofa, Siniši Jenkaču na potpori u organizaciji ove sjednice te je podsjetila kako Odbor za poljoprivredu kontinuirano raspravlja o stanju u sektoru pčelarstva i da su pozitivni pomaci u sektoru vidljivi u rastu broja pčelara i pčelinjih zajednica, te u udruživanju pčelara.
„U Odboru smo svjesni da bez pčela nema oprašivanja niti proizvodnje hrane, pa zbog toga čvrsto stojimo na stavu da oprašivačku ulogu pčela treba vrednovati i da je potrebno uvesti potporu po pčelinjoj zajednici“ – rekla je Marijana Petir, dodavši kako je sektor pčelarstva od ključne važnosti za EU jer s gospodarskog aspekta doprinosi društvu s oko 14,2 milijardi eura godišnje. Da su nam pčele važne i da se o njima ne govori samo deklarativno potvrđuje i izmjena Zakona o pesticidima, ali i prijedlog Odbora za poljoprivredu temeljem kojega je Hrvatski sabor usvojio Deklaraciju o Alpe-Adria-Dunav području slobodnom od GMO-a, a koja promiče održivu poljoprivredu i turizam i čuva pčele. Petir je pozvala na izmjenu europske Direktive o medu, i na jasno navođenje zemlje podrijetla meda na staklenci kao i postotnog udjela u mješavinama meda kako bi se stalo na kraj uvozu meda upitne kvalitete i niskih cijena, što predstavlja nelojalnu konkurenciju našim pčelarima i opasnost za zdravlje naših potrošača. Rekla je kako bi dodatnu potporu nastojanjima zaštite pčelarskog sektora dala uspostava referentnog laboratorija za kontrolu kvalitete meda u Republici Hrvatskoj, poticanje korištenja hrvatske staklenke meda, ali i donošenje Peludnog atlasa. Petir se založila da se kroz mjere ruralnog razvoja prepoznaju i pčelari te da im se omogući potpora za nabavu kamiona te izgradnju punionica i kušaonica meda. Pozvala je hrvatske građane da med kupuju od poznatih pčelara, a čelnike jedinica lokalne i regionalne samouprave da u javne ustanove u kojima su osnivači osiguraju plasman meda s lokalnih pčelinjaka kao i hranu koju proizvode lokalni poljoprivrednici. „Ovaj oblik sastanaka s predstavnicima sektora na terenu prilika su za prepoznavanje problema s kojima se pčelari susreću u proizvodnji i distribuciji svojih proizvoda“ – rekao je Siniša Jenkač, gradonačelnik Grada Novog Marofa i podsjetio kako subvencije na lokalnoj razini kakve daje i Grad Novi Marof, uz one s državne i regionalne razine itekako mogu pridonijeti jačanju položaja pčelara. „Stigli su nam predsjednici Hrvatskog i Županijskog pčelarskog saveza, kao i predsjednici naših lokalnih udruga koji su saborskom Odboru za poljoprivredu, a i državnom tajniku iznijeli svoje prijedloge, viđenja te probleme na terenu. Uvjeren sam da će zaključci rezultirati još boljom poljoprivrednom proizvodnjom, te kvalitetnijom sinergijom poljoprivrednog sa sektorom pčelarstva – izjavio je Jenkač.
„Hrvatski građani jedu najjeftiniji i najkvalitetniji med u Europi, no problem im stvara nelojalna konkurencija zbog koje je važno povećati broj kontrola na terenu.“ – rekao je predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza, Dražen Kocet i upozorio na važnost očuvanja i zaštite pašnih resursa, bez kojih nema ni proizvodnje meda, a što utječe i na opstanak sektora pčelarstva. „Pametno programirane mjere potpore za pčelarski sektor mogle bi pripomoći rastu broja pčelara u Republici Hrvatskoj, a naknada za oprašivačku ulogu pčela bila bi pravedan model potpore“, rekao je Kocet podržavši pri tome inicijativu zastupnice Petir. Dodao je i kako bi s namjerom zaštite pčela, ratare trebalo educirati o najmanje štetnim načinima primjene pesticida.
„Intervencijske potpore su dobre, no nisu dovoljne, pa je zbog klimatskih promjena potrebno raditi na programiranju mjere koja bi osigurala naknadu za održiv razvoj autohtone hrvatske „sive pčele“ – istaknuo Željko Vukić, predsjednik Odbora za pčelarstvo HPK.
„Državni inspektorat provodi kontrolu kvalitete, kontrolu deklariranja, sljedivost meda i održivu uporabu pesticida, a sve u skladu s planiranim aktivnostima, te dodatnim akcijama, ali i prijavama koje zaprimaju“ – rekao je Antonio Zorić. Porazni rezultati nadzora meda tijekom 2022. dijelom su uvjetovani i ciljanim uzorkovanjem na mjestima na kojima su se očekivale nesukladnosti, a što je rezultiralo i odlukom o povećanju broja nadzora u 2023. godini.
„Sektor pčelarstva pokazuje otpornost i rast, u proteklih pet godina broj pčelara porastao je za 2000 te ih sada ima više od 9. 000, a broj pčelinjih zajednica za 110.000, pa ih sada ima više od 460 .000 dok je ukupna proizvodnja meda u 2022. godini iznosila 9.000 tona“ – rekao je državni tajnik Zdravko Tušek. Prosječno hrvatski pčelari imaju 50 košnica, a većini njih pčelarstvo je dodatna djelatnost, te treba težiti tome da im pčelarstvo postane primarna djelatnost. Nacionalnim strateškim planom u okviru ZPP-a za pčelarski sektor osigurano je 3,8 milijuna eura godišnje, što predstavlja rast od 60% u odnosu na prošlo programsko razdoblje. Dio intervencija u okviru Plana preuzet je iz prethodnog razdoblja, no ukoliko bude potrebe iste je moguće mijenjati. Vlada Republike Hrvatske osigurala je kroz interventnu mjeru potporu za štetu koja je nastala nakon pomora pčela, sufinancira se potpora zbog gubitka medonosnog potencijala, a sufinanciran je i rad uzgojnih udruženja i Hrvatskog pčelarskog saveza, dok postoji i prostor za jačanje proizvođačkih organizacija u sektoru. Upozorio je i kako su patvoreni i krivo deklarirani med pronađeni kod pčelara, te je zbog toga potrebno raditi na dodatnom educiranju i informiranju proizvođača i potrošača. Zbog porasta troškova i inflacije, najavio je i kako će novim paketom potpore Vlade Republike Hrvatske pčelarima biti osigurano do 3 eura potpore po košnici.
Stipan Šašlin rekao je kako o pčelarstvu treba raspravljati na temelju relevantnih podataka, a isti pokazuju rast broja pčelara i pčelinjih zajednica kojima je potreban dati dodatni zamašnjak kreiranjem pametnih mjera koje će pčelare zadržati na ruralnim područjima. O važnosti pčelarstva za očuvanje ruralnih područja i pravilnom odgovoru na klimatske promjene govorili su zastupnici Ankica Zmaić i Goran Ivanović, dok je Josip Đakić istaknuo dobar primjer braniteljskih zadruga koje financirane od strane Ministarstva hrvatskih branitelja uz proizvodnju meda i drugih proizvoda, braniteljima pružaju i potrebnu psihosocijalnu i zdravstvenu rehabilitaciju. Đurđica Sumrak, vanjska članica Odbora predložila je pokretanje inicijative kojom bi Republika Hrvatska postala država prijateljica pčela, a što bi olakšalo i reguliranje pitanja urbanog pčelarstva koje je već zaživjelo u većini europskih i svjetskih gradova, a čemu doprinos može dati i sadnja medonosnog bilja u gradovima.
Predstavnici pčelarskih udruga i društava Varaždinske županije (Čmalico, Varaždin breg, Varaždin, Medarica i Ludbreg) ukazali su na problem osiguranja i dostupnosti hrane za pčele i to posebno u planinskim i područjima s oskudnom pašom. Istaknuta je važnost olakšanja procedura, pa time i smanjenje troškova korištenja Hrvatske staklenke meda, koja garantira da je med proizveden u Republici Hrvatskoj i da je njegova proizvodnja u skladu sa svim pravilima. Rečeno je i kako bi provedbu sektorskih potpora trebalo bolje kontrolirati, hrvatski med trebao bi biti prisutan na jelovnicima svih javnih ustanova, a edukacija o ulozi i značaju pčela trebala bi biti dio cijelog obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj. Svi prisutni pčelari složili su se s inicijativama koje je predstavila predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, Marijana Petir, o potrebi usklađivanja mjera potpora sektoru pčelarstva sa stvarnim potrebama tog sektora, a posebice sa uvođenjem potpore po pčelinjoj zajednici.
