Arheološki muzej, Varaždinska županija, Općina Donja Voća i još mnogi drugi sudionici upregnuli su sve snage i konačno se kreće s radovima u spilji. Zajedno će ih provoditi Arheološki muzej, odsjek za arheologiju filozofskog fakulteta u Zagrebu i Institut za antropologiju u Zagrebu. Podsjetimo, špilja Vindija važno je nalazište kasnih neandertalaca. Jedno od najvažnijih nalazišta u Europi i svijetu za proučavanje problematike nestanka neandertalaca, dolaska modernih ljudi u Europu i njihovog suodnosa.

Tijekom godina ljudi su ilegalno iskopavali znanstveno vrijedne sedimente i time uvelike devastirali samu špilju. Kako u budućnosti ne bi ponovo došlo do takvih radnji poduzimaju se sve potrebne mjere da se napravi dodatna pasivna i aktivna zaštita špilje Vindije. U planu je izgradnja interpretacijskog centra te bi se sve posjeti lokalitetu obavljali grupno i bili bi stručnog karaktera dok bi zabrana ulaska za pojedince i dalje ostala aktivna. Profesor Karavanić zadovoljan je što radovi konačno kreću.

– Kreću radovi na zaštiti unutarnjeg profila i uzorka za najnovije analize. Radovi su vrlo ograničeni u smislu da se što manje zadire u postojeće stanje, ali ipak da se profil poravna malo, odnosno da se potkopani dio djelomično odstrani, koji je nastao unutar devastacije, ilegalnog kopanja i da se uzmu uzorci za različite analize koje se rade zadnjih godina, a prije nisu postojale – analize kao što je ekstrakcija DNK iz sedimenta, ali isto tako i neke druge analize koje nisu provedene kao što je mikromorfologija – pojasnio je profesor Karavanić.

Špilja je nažalost tijekom dugog niza godina dosta oštećena jer su ljudi  ilegalno iskopavali sedimente.

– Nažalost, tijekom niza godina ovo što nam je ostalo u špilji Vindiji je dosta devastirano. Ljudi su nelegalno kopali, s time uništavali ono što je bitno za znanost, a to je još sediment. Slojevi još koji su ostali, a malo je toga ostalo, počeli su propadati i prirodnim procesima. U zadnje vrijeme su velike tendencije da se Vindija propisno zaštiti i da se čuva na način kako se takva nalazišta čuvaju u zapadnoj Europi. Da posjeti budu isključivo kontrolirani i da se provedu neke znanstvene analize samih sedimenata iz profila koje dosad nisu provedene. Špilju je istraživao Stjepan Vuković, a kasnije Mirko Malez i za istraživanja Mirka Maleza koja su trajala od 1974. do 1982. godine, pronađeni su nalazi neandertalaca – pojasnio je prof. Karavanić.

‘Bitan projekt za Općinu Donja Voća’

Nekada, uz samo tehničko rješenje, utjecaj na ljude kroz apel i edukaciju donosi vidljive rezultate. Kakva je budućnost moralnog utjecanja na posjetitelje profesor Karavanić je dodatno pojasnio.

– Ja bih rekao da je tu bitno ono što pokušavamo raditi, popularizacija znanosti i na taj način objasniti koliko je to važno. Ono što nam je ostalo, ti profili, sedimenti, zemlja unutra koje je relativno malo jer je puno iskopano, zapravo služe kao vremenske kapsule. Iz tih slojeva mi najnovijim metodama možemo izvlačiti, uz minimalnu destrukciju ili nedestruktivno, ono što prije nismo mogli. Ako se to upropasti, nalazište će ostati samo kao špilja bez vrijednosti da se iz nje dalje u budućnosti dobivaju znanstveno relevantni rezultati. U smislu neke materijalne vrijednosti, nema ništa tu za pronaći. U znanstvenom smislu je neprocjenjivo ovo što imamo, ali uništava se i propada – istaknuo je profesor Karavanić.

Špilja Vindija jako je bitan projekt za Općinu Donja Voća, ne samo radi povijesne bitnosti same lokacije, već i zbog drugih razloga poput turizma i edukacije posjetitelja. Općinski vijećnik Branko Jakopec osvrnuo se razvoj situacije.

– Načelnica će biti na raspolaganju svima koji budu radili na ovom projektu. Vjerujem da će to u neko dogledno vrijeme poprimiti neku novu dimenziju, ne samo iz naučnog stajališta kao što je profesor Karavanić, naveo nego da će dobiti i turističku svrhu – kazao je Jakopec.

Osim Županije i Općine Donja Voća, u projekt će se uključiti i novoosnovana Turistička zajednica područja Sjever Zagorja.

– U planu je izgradnja interpretacijskog centra ovdje. Svi ti obilasci bi bili više stručnog karaktera, što je i profesor Karavanić naveo, u grupama, ne toliko individualni. Sam početak, što se tiče postavljanja spomenutih info tabli, to bi isto bilo na Turističkoj zajednici. Situacija će se pratiti, ali ja mislim da su sada prvi na redu stručnjaci i arheolozi. Neka oni odrade svoje, a svi ostali će im biti podrška i pratnja – osvrnuo se Jakopec.

Profesor Karavanić za kraj je istaknuo važnost spomenutog informacijskog centra.

– Rekao bi da nam je podrška načelice i Županije jako važna i da špilja Vindija uistinu zaslužuje biti prezentirana na adekvatan način odnosno, da dobije neki ili informativni centar ili bilo što gdje će se na suvremen način moći i djeca i odrasli upoznati s važnjenom važnošću. Lokaliteti poput Vindije vani imaju organizirano sve to i jako su dobro zaštićeni. To je nešto što treba čuvati za buduće generacije jer to je jedan od najvažnijih lokaliteta najvažnijih nalazišta u Europi, baš za proučavanje tog pitanja dolaska modernih ljudi, nas modernih ljudi u Europi i nestanka neandertalaca i međusobnog suodnosa. U nekim drugim zemljama to bi već davno bilo riješeno i na adekvatan način bi se nalazište tretiralo, no sada je konačno došlo vrijeme da se to i ovdje napravi, da se ide u tom smjeru dalje – zaključio je profesor Karavanić.

Osvrt načelnice

Na cjelokupnu situaciju referirala se i Načelnica Sanja Kočet. Spilja Vindija zajedničko je blago kojem je svakako potrebno udahnuti novi život te nadalje raditi na unaprijeđenju svakog segmenta.

– U sklopu svojih ovlasti, unazad dvije godine Općina poduzima brojne aktivnosti kako bi se prvenstveno sačuvao i zaštitio ovaj naš vrijedan lokalitet, te smo i na prvim sastancima zajedno sa strukom apelirali prema Ministarstvu na žurnu sanaciju i zaštitu. Unazad godinu dana uložili smo dodatna financijska sredstva u očuvanje lokaliteta, od popravka oštećene ograde, uspostavu kontrole obilaska lokaliteta, pa sve do postave videonadzora. Ovaj projekt je samo početak zajedničkih projekata, a upravo on potvrđuje veoma pozitivan odnos i suradnju svih nadležnih institucija i stručnjaka kojima se ovom prilikom zahvaljujem na suradnji i kooperativnosti. Ovo je naše zajedničko blago kojemu ćemo ovom zaštitom udahnuti novi život, te nadalje raditi i na većem približavanju ovog arheološkog lokaliteta svim posjetiteljima – rekla je načelnica Kočet.