Nakon održanog radnog sastanka u svibnju ove godine, na kojem su prisustvovali stručnjaci i sudionici relevantni za zaštitu spomenika prirode i kulturnog dobra spilje Vindije s ciljem uspostavljanja kvalitetnog partnerstva, ovog puta načelnica Sanja Kočet ugostila je britanskog arheologa, znanstvenika i sveučilišnog profesora s londonskog University Collagea Marka B. Robertsa i njegove studente.
Ovaj je susret realiziran s prvenstvenim ciljem posjeta spomenute spilje koja je pod dvostrukom zaštitom. Naime, 1964. godine zaštićena je kao prirodno-geološko-paleontološki spomenik, a od 2003. godine i kao arheološki lokalitet sa svojstvom kulturnog dobra.
Pozivu i posjetu su se priključili predstavnici iz Ministarstva kulture i medija, konzervatorskog odjela iz Varaždina te predstavnici Javne ustanove za zaštitu prirode Varaždinske županije, a općinska načelnica Kočet ovom je prilikom istaknula je kako je zabrinjava činjenica da danas, u vremenu kada mnogobrojne zemlje svoja nalazišta s ponosom pokazuju svjetskim znanstvenicima i široj javnosti, lokalitet spilja Vindija – jedno od najvažnijih prapovijesnih nalazišta u Hrvatskoj i srednjoj Europi, još uvijek nije među njima te zapravo prikazuje negativnu stranu odnosa prema značajnoj arheološkoj baštini.
Hrvatska obiluje bogatim arheološkim nalazištima iz različitih razdoblja te upravo ona svjedoče o zanimljivoj i bogatoj prošlosti naših krajeva. Zaštita i čuvanje baštine dužnost je svih nas kako bi je sačuvali za buduće generacije – započela je Kočet.
– U značajna nalazišta zasigurno pripadaju Krapina i Vindija. Dok u Krapini postoji suvremeni muzej koji privlači mnogobrojne posjetitelje, na samom nalazištu više nema tragova slojeva u kojima su pronađeni nalazi. U spilji Vindiji upravo ti slojevi još postoje, ali su izloženi prirodnim procesima i devastaciji ljudi. Najvažniji dio nalazišta u Vindiji su upravo profili koji su ostali, koji čuvaju zapise naše prošlosti i upravo oni spilju čine atraktivnom za posjete znanstvenika i ciljana istraživanja – rekla je Kočet.
Iako je ovo nalazište zaštićeno kao spomenik prirode i kulturno dobro, dosadašnja zaštita nije riješila problem daljnje devastacije i propadanja profila. Postavljena ograda odavno je probijena pa je pojedincima omogućeno neovlašteno ulaženje u spilje, kao i kršenje zakona kopanjem po slojevima čime se uništava nalazište. Tvrdnja sa znanstvenog stajališta koja govori o tome da se u materijalnom smislu ne može ništa vrijedno pronaći, unutarnjem profilu prijeti urušavanje zbog dosadašnjeg, neprestanog pljačkanja. “Važno je napomenuti kako su mnogobrojni međunarodni znanstveni časopisi objavili niz radova o spilji Vindiji pa je time, kao najvažnije paleolitičko nalazište u Europi, veoma značajna za nacionalnu i svjetsku znanost, a pozornost svjetskih znanstvenika pobudila se nakon prvih objavljenih nalaza Mirka Maleza. Posebno je zanimljivo što se vindijski neandertalci po svojoj morfologiji razlikuju od tzv. klasičnih neandertalaca (primjerice krapinskog) jer su gracilnije građe i imaju određena moderna obilježja što je pokazatelj razvoja određenih skupina neandertalaca u moderne ljude. Nadalje, uz nalaze neandertalaca u Vindiji pronađeni su koštani šiljci kakvi se na drugim nalazištima vezuju za moderne ljude. Vindijski hominini smatrani su jednom od posljednjih skupina neandertalaca, prisutnih još u vremenu dolaska modernih ljudi u Europu. Ipak, noviji rezultati pokazuju da su vjerojatno nešto stariji, pa još uvijek nije riješena nedoumica o vremenskom preklapanju neandertalca i ranih modernih ljudi” istaknula je Kočet.
Ono što je napomenuto i kod ovog posjeta, a što se isticalo i ranije, u postupku je realizacija adekvatne zaštite i uspostava stalnog nadzora, ali se pozornost skreće i na žurnu sanaciju kao i na zaštitu profila što je zadatak struke i Ministarstva. Nakon adekvatne zaštite i nadzora nad ovim lokalitetom uz kontrolirani posjet, spilja Vindija može pridonijeti izvrsnoj promidžbi ovog kraja, a onda i čitave zemlje, ali i promocije i razvoja turizma.
